Slučajno ili ne, Hrvatska narodna banka odlučila je nakon češćih kritika na njihovo vođenje monetarne politike, ponajprije MOST-a i HDZ-a, promijeniti instrument ubrizgavanja novca na tržište strukturnim repo operacijama, kroz koje bi se prvi put banke kreditirale na dulji rok – od dvije do moguće četiri godine. U zamjenu za kredit banke će morati dati kolaterale, najvjerojatnije državne obveznice, a rezultat za građane, tvrtke i državu trebalo bi biti lakše i jeftinije dobivanje kredita.
Samo uz reforme
Iako je ova najava iz središnje banke izazvala nagađanja da se poduzima zato što guverner želi sačuvati svoju poziciju, činjenica je, podsjeća analitičar Velimir Šonje, da je o tom instrumentu guverner govorio i ranije.
Bez obzira na to radi li se ili ne o političkoj pozadini, mjera HNB-a je za pohvalu jer u vrijeme kada su počele odobravati kunske kredite na tržištu bankama će dobro doći izvori u istoj valuti, odnosno smanjit će im se postojeća prepreka kreditiranja u kunama jer je štednja većinom u devizama.
– S novim instrumentom krećemo zato što se zemlja polako počela izvlačiti iz recesije, zato što banke sve više plasiraju kunske kredite, a mi im na ovaj način stvaramo izvore – komentira Relja Martić, zamjenik guvernera HNB-a.
Ovim instrumentom kroz prvu operaciju na tržište bi se plasiralo oko dvije do tri milijarde kuna, no s obzirom na to da je trenutačno višak likvidnosti na tržištu oko osam milijardi kuna, jasno je da ta mjera i neće izazvati veću novčanu revoluciju zato što banke nemaju kome plasirati novac. Odnosno, monetarna politika uz bilo koji instrument nikako ne može riješiti strukturne probleme. Većina tvrtki još je u procesu razduživanja, nisu kreditno sposobne, a male i srednje i nemaju kolateralu za uzimanje kredita. Slična je situacija i s građanima, od kojih velik dio još otplaćuje stare kredite. A olako davanje kredita banke više nikada neće ponoviti.
Čelnik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović potvrđuje da je put Hrvatske narodne banke dobar, ali i on zaključuje da će se teško taj novac preliti u gospodarstvo pa tvrdi da je učinak moguć samo u kombinaciji sa smanjenjem deficita i fiskalnim rasterećenjem gospodarstva.
Analitičar Damir Novotny očekuje da će HNB taj oslobođeni novac preko banaka plasirati državi, kojoj će to dobro doći s obzirom na očekivano povećanje kamata na međunarodnom tržištu. Plasman od oko dvije milijarde kuna neće sigurno imati utjecaj na tečaj jer, kako kaže i Šonje, HNB se ne bi upustio u monetarnu avanturu i riskirao financijsku stabilnost – zadnju nit na kojoj se drži kakav-takav gospodarski oporavak. Uostalom, u središnjoj banci kažu da će, ako bi i nastavili s tom operacijom, voditi računa da ne ugroze stabilnost tečaja i cijena.
Mjere još od 2008.
Središnja banka još je 2008., kada je kriza počela, okrenula smjer vođenja monetarne politike iz restriktivne u ekspanzivnu. To je prije svega radila kroz oslobađanje novca smanjivanjem stope obvezne pričuve banaka, što su banke prikazivale na strani aktive.
Prvo oslobađanje novca novim instrumentom oslobodit će novca kao da je obvezna pričuva smanjena za jedan postotni bod.
>> Vujčić kreće u tiskanje kuna: Nove kune posuđivat će bankama na 2-3 godine
tesko a biti ce jos teze dok se got vecina stvari I robe proizvodi u kini. ako se prouzvodnja iz kibe to jest tvornice vrate u EU tek onda bi moglo biti bolje a do tada nista