10. obljetnica smrti

Kusić o Supeku: Bio je gigant hrvatske znanosti, umjetnosti i humanizma

Kusić Supek
HAZU
08.03.2017.
u 01:00

- Bio je među rijetkima iz Hrvatske koji su svojim djelovanjem postigli svjetsku prepoznatljivost, kao i institucije koje je vodio – Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu i HAZU - naglasio je akademik Kusić.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić sudjelovao je na tribini u povodu 10. obljetnice smrti akademika Ivana Supeka, održanoj u X. gimnaziji „Ivan Supek“ u Zagrebu, naglasivši da je Supek bio gigant hrvatske znanosti, umjetnosti i humanizma, priopćeno je iz HAZU-a. Akademik Ivan Supek (Zagreb, 1915. - Zagreb, 2007.) od 1991. do 1997. bio je predsjednik HAZU.

U svom je govoru akademik Kusić istaknuo kako je Ivan Supeka bio "gigant hrvatske znanosti, umjetnosti i humanizma", dodavši da je zahvaljujući svom međunarodnom ugledu, akademik Supek dao veliki doprinos međunarodnom priznanju Hrvatske. „Bio je među rijetkima iz Hrvatske koji su svojim djelovanjem postigli svjetsku prepoznatljivost, kao i institucije koje je vodio – Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu i HAZU“, naglasio je akademik Kusić. Kao najveće zasluge akademika Supeka istaknuo je osnutak Instituta Ruđer Bošković 1950. godine, kojeg je pozicionirao kao najznačajniju znanstvenu instituciju u Hrvatskoj te njegovo djelovanje kao rektora Sveučilišta u Zagrebu kada je pokrenuo sveučilišnu reformu.

"U svim područjima u kojima je djelovao postigao je vrhunce"

- Akademiku Supeku kao predsjedniku HAZU možemo zahvaliti otvorenost Akademije javnosti jer u njegovom mandatu su osnovana brojna znanstvena vijeća koja okupljaju znanstvenike i stručnjake iz cijelog društva, čime se Akademija potvrdila kao referentno mjesto u društvu. Smatrao je da se Akademija mora otvarati i mobilizirati najbolje pojedince u društvu. Također, u njegovo vrijeme osnovan je i Razred za tehničke znanosti, a uvedene su i nagrade HAZU - rekao je akademik Kusić.

Kao Supekove zasluge spomenuo je i osnutak Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku s više od 200 svjetskih sveučilišta, te djelovanje u pagvaškom pokretu, čime je u doba Hladnog rata dao doprinos međunarodnom razumijevanju, prevladavanju blokovskih podjela i miru u svijetu. Podsjetio je i na njegov doprinos fizici, na osnutak Zavoda za teorijsku fiziku i dvaju zavoda za povijest i filozofiju znanosti, kao i na pokretanje poslijediplomskog studija iz prirodoslovlja. Istaknuo je i Supekov književni opus s 19 romana i 22 drame putem kojih je promicao svoje ideje.

- U svim područjima u kojima je djelovao postigao je vrhunce. Ponosni smo što HAZU danas ide njegovim tragom i što je akademik Ivan Supek bio naš član i predsjednik - zaključio je akademik Kusić. Na skupu su govorili i akademik Ivo Šlaus, prof. dr.  Snježana Paušek-Baždar, prof. dr.  Zdravko Radman i prof. dr.  Krunoslav Pisk, a nazočan je bio i Supekov sin dr. Ivan Supek, priopćio je Marijan Lipovac iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU-a. 

>>Profil objavio književni testament akademika Ivana Supeka

>>Da, postoji lijek i protiv bolesti politike

Ključne riječi

Komentara 3

PI
pinkec
04:27 08.03.2017.

Citat: "Akademik Ivan Supek bio je gigant hrvatske znanosti, umjetnosti i humanizma! Polazeći od teze da 'u političare ponajviše odlaze ljudi osrednje inteligencije i poštenja, a natprosječnih pohlepa za vlašću, slavom i novcem', tvrdio je kako političarima ne smijemo prepustititi sudbinu svoje države. Političari su, govorio je, paraziti koji moraju održati vlast jer od nje žive te su smetnja svakom ozbiljnijem razvitku zemlje. Stoga je predlagao da se 'profesija političar' ukine, da u Saboru budu zastupnici koji će zadržati svoja prijašnja radna mjesta, da vladu čine ministri stručnjaci kojima će pomagati stručna znanstvena vijeća itd. Ukratko, htio je da se Hrvatska izliječi od bolesti politike." (kraj citata) Vjerujem i akademik Zvonko Kusić slično razonira, a kao Predsjednik "Vladinog Povjerenstva za suočavanje s prošlošću" će nam pomoći da se oslobodimo 'profesionalnih političcara', kojih je vrlo mnogo ostalo iz prošlog sistema, a i sada ih možemo naći po svuda, od sudstva, prosvjete, umjetnosti, medija i td. Dobro je da se otvaraju tajne arhive od 1941 god. koje će nam takodjer pomoći i olakšati u tome.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije