U povodu stote godišnjice rođenja akademika Ivana Supeka, u utorak 19. svibnja u palači HAZU održana je svečana akademija koju su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković.
O životu i djelu akademika Supeka govorio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je akademik Supek bio karizmatska i svestrana osoba renesansnog tipa koja je ostavila trag na mnogim područjima i obilježila epohu u kojoj je djelovao.
„Ove godine obilježavamo 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera i stotu godišnjicu rođenja Ivana Supeka. Obojica su imali prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom narodu, a Supek je bio i na čelu dvije institucije koje je Strossmayer osnovao, modernog Sveučilišta u Zagrebu i zatim Akademije koje je doveo do europske prepoznatljivosti i europske razine. Strossmayer je smatrao da mali narodi poput Hrvata mogu zauzeti poziciju koja im pripada samo obrazovanjem, znanošću i kulturom, a Supek je tome doprinio osnutkom Instituta Ruđer Bošković, najvećeg znanstvenog instituta u Hrvatskoj koji je postigao svjetski renome“, rekao je akademik Kusić.
Podsjetio je na Supekove zasluge za razvoj moderne fizike i hrvatskog prirodoslovlja u cjelini, na njegovo zalaganje za mir i razoružanje, na njegov književni rad, kao i na njegovo djelovanje kao rektora Sveučilišta u Zagrebu od 1968. do 1972. te predsjednika HAZU od 1991. do 1997. „Bio je jedan od najuglednijih Hrvata uopće, a uz njega su ugled stjecali i Hrvatska i institucije koje je vodio“, dodao je akademik Kusić koji je istaknuo da je akademik Supek kao predsjednik HAZU bio zaslužan za njeno otvaranje javnosti, što je omogućio osnivanjem brojnih znanstvenih vijeća koja okupljaju znanstvenike i stručnjake i izvan Akademije. U njegovo vrijeme osnovan je i Razred za tehničke znanosti. Akademik Kusić spomenuo je i Supekovu aktivnost potkraj života kada je bio kritičan prema globalizaciji i kao vizionar predvidio današnje probleme.
