Kao i mnogi drugi mladi ljudi, Bas Lansdorp živi u skromnom stanu i vrijeme provodi maštajući o lijepoj i modernoj kući. Ali ono po čemu se taj Nizozemac razlikuje od drugih je činjenica da se kuća koju on zamišlja nalazi na - Marsu. Nije šala, uspije li nizozemski vizionar ostvariti svoj projekt, u travnju 2023. prvih četvero ljudi sletjet će na Mars. I, kao u bajci, živjeti ondje sretno do kraja života...
U tjednu kad je NASA-ino istraživačko vozilo "Curiosity" uspješno sletjelo na Mars i poslalo prve fotografije u boji, Lansdorpova ideja odjednom se ne čini tako nemogućom. Istina, slanje čovjeka na Mars nije isto što i slanje pametnog vozila. Lansdorpova ideja možda se i dalje čini skupom i teško izvedivom, ali ovaj tjedan, obilježen marsovskom znatiželjom, barem je vrijedna toga da je poslušamo i razmislimo: možda, ipak, jednog dana...
Pokazna misija
– Naravno da je moguće. Namjerno smo u osmišljavanju misije koristili samo ona tehnološka rješenja koja već sad postoje, a ne neka koja će se tek u budućnosti razviti. Kontaktirali smo s najvećim svjetskim kompanijama koje se bave svemirskom tehnologijom i imamo njihova pisma namjere. Za svaki dio projekta imamo najmanje jednog dobavljača koji je spreman raditi s nama - objašnjava Bas Lansdorp dok sjedimo u radnoj sobi u njegovu stanu u Amersfortu, gradu udaljenom pedesetak kilometara od Amsterdama.
Zgrade u njegovoj četvrti podsjećaju na društvenu stanogradnju Novog Zagreba. Ništa u Lansdorpovu stanu ne izgleda svemirski: u dnevnoj sobi je klavir, u predsoblju polica s knjigama, u kuhinji aparat za espresso, kojim domaćin priprema odličnu kavu. Najsvemirskiji detalj su lampe koje vise u radnoj sobi iznad računala. Ali ono što je zaista uzbudljivo nije ovaj stan, nego kućice na Marsu, prikazane u animacijama koje Lansdorp otvara u svome računalu. Ideja je da četvero ljudi koji na Mars dođu u rujnu 2023. odmah iz svemirske kapsule odšetaju u svoje nove kuće koje će biti sagrađene prije njihova dolaska. Plan je sljedeći:
– Godine 2016. lansirat ćemo pokaznu misiju. Kako bismo pokazali da je moguće izvesti sve što planiramo, spustit ćemo na Mars prve zalihe. Godine 2018. šaljemo veliki rover, vozilo teško oko 2,5 tone, koji će pronaći lokaciju za gradnju nastambi. Godine 2020. šaljemo na Mars stambene jedinice i jedinicu za održavanje životnih uvjeta u tim stambenim jedinicama. Zajedno sa svime time, šaljemo i drugo vozilo koje će priključiti sve jedinice u jednu cjelinu, spremnu za dolazak stanara. U rujnu 2022. posada od četvero ljudi polijeće sa Zemlje prema Marsu i u travnju 2023. slijeće na Mars - objašnjava Bas Lansdorp. Nakon toga, svake dvije godine novih četvero ljudi odlazit će, u organizaciji Lansdorpove kompanije "Mars One", živjeti na crveni planet.
Ideja slanja ljudi na Mars čini se nemogućom polazite li od pretpostavke da se ti ljudi trebaju i vratiti. Poznat je i isproban način na koji mali tereti mogu sletjeti na Mars, ali kako organizirati da astronauti nakon slijetanja i istraživanja još i polete s Marsa natrag prema Zemlji? Za to bi na Marsu trebali imati i rakete koje će ih dignuti natrag prema Zemlji, i gorivo, i logistiku, i bezbroj drugih kompliciranih stvari. Osim toga, polijetanja u svemir znaju zbog nepredviđenih problema biti odgođena čak i kad se događaju na Floridi, pa je teško zamisliti da to ide glatko kad se događa na Marsu. Da bi, dakle, ideja slanja ljudi na Mars postala moguća (ili, bolje rečeno, manje nemoguća), potrebno je neke stvari pojednostaviti. A stvari se znatno pojednostavnjuju nema li potrebe da se ljudi vrate s Marsa na Zemlju.
Svjesni da ostaju
– Za bilo koju (državnu) svemirsku agenciju jednosmjerna ljudska misija na Mars je previše rizična, nemoguća stvar. A nitko ne može tako brzo, prije 2023. kad naši ljudi stižu na Mars, ostvariti preduvjete za ljudsku misiju u dva smjera - kaže Bas Lansdorp.
Prvi ljudi koji će, vjeruje, u njegovoj organizaciji sletjeti na Mars otići će ondje svjesni da nema povratka. Zajedno sa stambenim jedinicama i jedinicom za održavanje životnih uvjeta, na Mars će biti poslan i mali krematorij. Ideja je da preminuli ljudi i na Marsu imaju dostojan ispraćaj. Oni preživjeli sigurno bi na taj način željeli ispratiti pokojnika, s kojim su, uostalom, proputovali svemirom. Osim toga, život ljudi na Marsu gledat će se na milijunima TV ekrana na Zemlji, pa ne bi bilo zgodno da preživjeli "ljudski marsovac" jednostavno izbaci preminuloga kroz prozor...
Da, glavna ideja koja će omogućiti čitav ovaj projekt je da se sve snima i prikazuje kao reality show. Prema Lansdorpovu izračunu, slanje prvih četvero ljudi na Mars košta oko šest milijardi dolara. Stvaranje reality showa nalik "Big Brotheru" je najbolji način da se to financira. Bio bi to najspektakularniji show dosad prikazivan na Zemlji, uvjeren je Lansdorp. Gledatelji bi imali mogućnost praćenja svakog trenutka života na Marsu. A bi li naši "ljudski marsovci" u nekom nevjerojatnom spletu okolnosti možda mogli naići i na prave marsovce, na dokaze izvanzemaljskog života? Ako i postoje tragovi života, oni su mikrobiološki, nikako onakvi kakvima ih je zamislio Tim Burton u filmu "Mars napada". Ali Bas Lansdorp, čovjek koji je uvjeren da će poslati prve ljude na Mars, u jedno je siguran:
– Ako i postoje tragovi života, lakše će ih pronaći čovjek na Marsu nego robot na Marsu.
naše političare i lijeve i desne treba tamo poslati ,pa neka se prepucavaju,a nama trebaju ostati ljudi koji znadu raditi a ne samo pričati....