Ukrajinske snage raspoređene na zapadnoj strani rijeke Dnjepar redovito izvršavaju prepade na istočnoj obali blizu grada Hersona kako bi pokušali istjerati ruske vojnike, rekao je pokrajinski dužnosnik u utorak. Ruske snage drže istočnu stranu Dnjepra blizu Hersona otkako su se povukle iz južnog ukrajinskog grada u studenom nakon više mjeseci okupacije, no očekuje se da će Ukrajina započeti proljetnu protuofenzivu kako bi pokušala vratiti više teritorija.
Video: Medvedev: Vjerojatno smo na rubu novog svjetskog rata
Tijek događaja:
23:23 - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell izrazio je zadovoljstvo zbog prvog telefonskog razgovora kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ukrajinskog Volodimira Zelenskog od početka ruske invazije, ocijenivši da je riječ o "prvom važnom koraku".
"Veoma je važno da Kina i Ukrajina razgovaraju. Podsjećam da svi želimo mir (...) No svi moraju shvatiti da nam ne treba bilo kakav mir", rekao je španjolski dužnosnik koji boravi u posjetu Bogoti. "Ne treba nam mir u kojemu netko mora popustiti pred brutalnom invazijom, nego pravedan mir koji priznaje prava ukrajinskog naroda, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost" Ukrajine, istaknuo je španjolski političar.
Xi Jinping je rekao Volodimiru Zelenskom da je Kina "oduvijek bila na strani mira" i pozvao na "pregovore". Ovo je, koliko je poznato, prvi razgovor dvojice čelnika od početka rata u Ukrajini 24. veljače 2022.
"Iznimno mi je drago zbog tog razgovora, nadam se da je to prvi korak nakon kojega će Kina preuzeti ulogu i uvjeriti Rusiju da prekine agresiju", dodao je Borrell.
Ranije je dužnosnik EU-a koji je htio ostati anoniman izrazio zadovoljstvo zbog toga što su "komunikacijski kanali otvoreni". I njemačka vlada i francuski predsjednik pozdravili su prvi razgovor između Zelenskog i Xija kao dobari ohrabrujuć znak.
Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer je pak podsjetio da su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron "uputili zahtjev predsjedniku Zelenskom" za takav razgovor "u prigodi njihova sastanka s predsjednikom Xijem u Pekingu".
Ukrajinski predsjednik želi već mjesecima razgovarati s Xijem u nadi da će ga uvjeriti da bude naklonjeniji Kijevu u pogledu ruske invazije, no Peking nije odgovarao na ukrajinske prijedloge.
Kina je u srijedu objavila da će poslati izaslanstvo u Ukrajinu u nastojanju da se pronađe "političko rješenje" sukoba. Peking je u veljači objavio dokument u 12 točaka o sukobu u Ukrajini. Inicijativa, smatrana mirovnim planom, poziva Moskvu i Kijev na pregovore. Peking nije priznao rusku aneksiju Donbasa u rujnu prošle godine ni Krima 2014. godine.
Kina, koja nije javno osudila rat u Ukrajini, zadnjih je mjeseci snažno pojačala političku i gospodarsku suradnju s Rusijom. Odnosi Pekinga i Moskve, burni tijekom Hladnog rata, ojačali su zadnjih desetljeća u želji da se odupru utjecaju SAD-a. Xi Jinping je prije nekoliko tjedana posjetio Moskvu gdje je potvrdio partnerstvo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
20:02 - Ukrajinski novinar koji je radio kao lokalni suradnik talijanskog dnevnog lista La Repubblice ubijen je hitcem iz snajpera na jugu Ukrajine, a njegov talijanski kolega je ranjen, piše list u srijedu. "Naš dopisnik Corrado Zunino i njegov kolega Bogdan Bitik upali su u zasjedu koju su danas postavili ruski snajperisti u predgrađu Hersona, na jugu Ukrajine", navodi list.
17:23 - Ruski mediji javljaju da se vojni zrakoplov srušio u regiji Murmansk u Rusiji. Vojni zrakoplov pao je u jezero, a piloti su se katapultirali, prenosi Nexta.
Russian media reports that a military plane crashed in the Murmansk region, Russia.
— NEXTA (@nexta_tv) April 26, 2023
The fighter jet fell into the lake and the pilots ejected, the media reported. pic.twitter.com/XXO9hCc8pp
13:41 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da je održao "dug i značajan" telefonski razgovor s kineskim čelnikom Xi Jinpingom i da se nada da će to dati poticaj odnosima s Pekingom. "Imao sam dug i značajan telefonski razgovor s...predsjednikom Xi Jinpingom", napisao je na Twitteru. "Vjerujem da će ovaj poziv, kao i imenovanje ukrajinskog veleposlanika u Kini, dati snažan poticaj razvoju naših bilateralnih odnosa", napisao je.
Dvije su strane razmijenile mišljenja o kinesko-ukrajinskim odnosima i ukrajinskom ratu, u kojem je Kina pokušala djelovati neutralno. Tijekom poziva, Xi je rekao da će Kina poslati posebne predstavnike u Ukrajinu kako bi razgovarali sa "svim stranama" o "političkom rješenju ukrajinske krize".
Također je rekao da je Kina voljna nastaviti pružati "humanitarnu pomoć" Ukrajini.
Zelenski je više puta tražio susret s Xijem, posebno nakon što je kineski čelnik posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u ožujku.
I had a long and meaningful phone call with 🇨🇳 President Xi Jinping. I believe that this call, as well as the appointment of Ukraine's ambassador to China, will give a powerful impetus to the development of our bilateral relations.
— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) April 26, 2023
12:29 - Dron je u srijedu pao na prostor gradskog suda u Moskvi, pišu ruske novine Izvestija. Pojedinosti prijavljenog incidenta nisu bile jasne. Na dron nisu bili pričvršćeni nikakvi strani predmeti, izvijestio je list pozivajući se na izvor, javlja Independent.
Više pročitajte OVDJE.
12:00 - Visoki dužnosnici iz SAD-a i EU-a procijenili su da Vladimir Putin neće biti voljan povući se čak ni nakon uspješne protuofenzive ukrajinskih snaga, objavio je Institut za proučavanje rata (ISW). Thinktank je rekao da je dužnosnik EU-a u ponedjeljak navodno rekao da je vjerojatnost da će se Putin "povući" "manja od nule". Umjesto toga, ruski će predsjednik vjerojatno mobilizirati više vojnika za borbu u Ukrajini.
Celeste Wallander, pomoćnica američkog ministra obrane, dodala je da postoji "vrlo malo dokaza" koji upućuju na to da će Putin promijeniti svoj cilj okupacije Ukrajine. Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je za Glas Amerike da očekuju da će Rusija pokušati s proljetnom ofenzivom kada se vrijeme popravi. Zbog toga povećavaju sigurnosnu pomoć Ukrajini.
11:22 - Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se Moskvi dopušta da preuzme privremenu kontrolu nad stranom imovinom ako ruska imovina u inozemstvu bude zaplijenjena. U dekretu, objavljenom na web stranici Kremlja, stoji da je Moskva već preuzela privremenu kontrolu nad dvjema stranim energetskim tvrtkama: ruskim odjelom Uniper SE i imovinom finskog Fortum Oy.
Rečeno je da Rusija treba poduzeti hitne mjere kako bi odgovorila na neodređene akcije SAD-a i drugih zemalja za koje je rekla da su "neprijateljske i protivne međunarodnom pravu". Dekret proglašava da se privremeno upravljanje imovinom može poništiti samo ako predsjednik Putin tako odluči, javlja Sky News.
8:56 - Tri ruska vojna zrakoplova koja su letjela bez signala presretnuta su u međunarodnom zračnom prostoru iznad Baltičkog mora, javlja Reuters. Dva borbena zrakoplova Sukhoi Su-27 i jedan zrakoplov Ilyushin Il-20 identificirale su njemačke i britanske snage, objavile su njemačke zračne snage, dodajući nekoliko slika zrakoplova u letu na Twitteru.
Njemački i britanski borbeni zrakoplovi presreli su tri ruska izviđačka zrakoplova u međunarodnom zračnom prostoru iznad Baltičkog mora, priopćile su u srijedu njemačke oružane snage. Tri zrakoplova - dva SU-27 borbena zrakoplova i Iljušin IIl-20 nisu emitirala svoje signale transpondera. Presreli su ih Eurofightersi dva NATO saveznika.
Države NATO-a Estonija, Latvija i Litva nemaju vlastite borbene zrakoplove, pa taj vojni savez od 2004. godine osigurava baltički zračni prostor u sjeveroistočnoj Europi. Saveznici redovno raspoređuju borbene zrakoplove i osoblje u baltičke države koje graniče s Rusijom. Početkom travnja, nakon osam mjeseci, njemačka vojska predala je zapovjedništvo NATO-ve misije zračnog nadzora Britaniji. Međutim, njemačke zračne snage nastavit će pružati potporu Britaniji do kraja mjeseca.
Aufklärungsflieger abgefangen. 🇩🇪 und 🇬🇧 #Eurofighter wurden alarmiert, um 3 Militärmaschinen zu identifizieren. Die zwei SU-27 Flanker und eine IL-20 aus 🇷🇺 flogen erneut ohne Transpondersignal im int. Luftraum über der Ostsee. #SecuringTheSkies #VAPB @NATO @GermanyNATO… pic.twitter.com/sOY4CPkrbe
— Team Luftwaffe (@Team_Luftwaffe) April 26, 2023
7:49 - Ukrajina surađuje s američkim FBI-em i američkim tvrtkama na prikupljanju dokaza o ruskim ratnim zločinima, poput podataka o geolokaciji i mobitelima, rekao je viši dužnosnik u srijedu. Ukrajinske vlasti prikupljaju podatke s bojišta i ukrajinskih gradova opustošenih ratom otkad je Rusija napala zemlju u veljači prošle godine, rekao je Alex Kobzanets, specijalni agent FBI-a koji je prije radio kao pravni ataše agencije u Ukrajini.
"Prikupljanje tih podataka i njihova analiza, rad s tim podacima nešto je u čemu FBI ima iskustva", rekao je Kobzanets na konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti RSA u San Franciscu.
Taj posao uključuje ispitivanje podataka s mobitela, forenzičke analize uzoraka DNK, kao i analizu dijelova tijela skupljenih s bojišta, rekao je. "Sljedeći korak je rad s nacionalnim američkim pružateljima usluga i prijenos tih informacija... dobivanje podataka o pretplatnicima, dobivanje informacija o geolokaciji, gdje je to moguće", dodao je Kobzanets.
Rad odražava produbljivanje suradnje između SAD-a i Ukrajine na kibernetičkoj fronti, gdje je Rusija bila zajednički protivnik objema zemljama.
Agent je dodao da je američki FBI proteklih godinu i pol dana radio na pomaganju Ukrajini da također identificira ruske kolaboracioniste i špijune koji djeluju u Ukrajini i ruske snage koje djeluju izvan Kijeva za vrijeme invazije.
Američke sigurnosne tvrtke i dužnosnici bili su glavni partner Ukrajine u njezinim naporima da se obrani od ruskih kibernetičkih napada, s kojima se bori najmanje od 2015.
Ilia Vitiuk, voditelj Odjela za kibernetičku informacijsku sigurnost u Ukrajinskoj sigurnosnoj službi, rekao je da, premda je broj ruskih napada na Ukrajinu porastao u posljednjih nekoliko godina, posljednjih mjeseci oni postaju sve više ciljani.
"Vrlo je teško u kaznenom postupku dokazati tko je odgovoran", rekao je Vitiuk. "Vrlo nam je važno dobiti što više informacija o ruskim kibernetičkim kriminalcima... jer prikupljamo sve te informacije i stavljamo ih u naše kaznene slučajeve", rekao je.
“Vjerujemo da je ovaj slučaj kibernetičkih ratnih zločina nešto novo”, dodao je. “Ovdje smo vidjeli prvi kibernetički rat punog opsega.”
7:38 - U napadu na muzej u Kupjansku u Harkovskoj oblasti ubijene su dvije žene, a 10 osoba je ranjeno. "Teroristička zemlja čini sve da nas potpuno uništi. Naša povijest, naša kultura, naši ljudi. Ubijanje Ukrajinaca apsolutno barbarskim metodama", kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
6:25 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov okrivio je Zapad za zastoj oko budućnosti crnomorskog sporazuma o žitu, rekavši da Moskva nije vidjela "praktički nikakve rezultate" od sporazuma za izvoz žitarica i gnojiva.
Rusija je signalizirala da, osim ako se ne ispuni popis zahtjeva za uklanjanje prepreka njenom izvozu, neće pristati produžiti povezani sporazum nakon 18. svibnja koji omogućuje siguran ratni izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka.
Jedan od zahtjeva Rusije je da se Ruska poljoprivredna banka (Rosselkhozbank) vrati u SWIFT bankarski sustav. Lavrov je rekao da ne postoje planovi da se to dogodi i kao alternativu je Guterres predložio da američke banke mogu pomoći ruskoj banci u transakcijama.
Lavrov je potvrdio da je jedna banka "ljubazno pristala financirati jednu operaciju", ali da to nije dugoročno rješenje.
Izvor upoznat s transakcijom rekao je da su američki State Department i američko ministarstvo financija zatražili od JPMorgan Chase & Co da provede "vrlo ograničenu i vrlo nadziranu" transakciju u vezi s izvozom poljoprivrednih materijala, koja se dogodila ovog mjeseca. Izvor je rekao da bi moglo biti daljnjih transakcija, prenosi Reuters.
Na konferenciji za novinare u Ujedinjenim narodima koja je pokrivala nekoliko tema, rekao da će u dogledno vrijeme uslijediti reakcija na pismo koje je šef UN-a Antonio Guterres poslao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu o sporazumu o žitu.
Sporazum s UN-om pomogao je uvjeriti Rusiju da dopusti ukrajinski crnomorski izvoz žitarica prema sporazumu - koji su također posredovali UN i Turska u srpnju prošle godine - namijenjenom rješavanju globalne prehrambene krize za koju su dužnosnici UN-a rekli da se pogoršala invazijom.
Treći svjetski rat nikome ne treba, rekao je Lavrov, "ali čini se da je netko spreman ići do samog kraja", prenosi Reuters.
Upitan o novinaru Wall Street Journala Evanu Gershovichu i bivšem marincu Paulu Whelanu koji su zatočeni u Rusiji i može li doći do razmjene zatvorenika, Lavrov je rekao da postoji poseban, nejavni kanal za raspravu o razmjeni zatvorenika sa Sjedinjenim Državama.
6:20 - Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva kritizirao je rusku invaziju Ukrajine u utorak, no rekao je da nitko ne razgovara o miru u onome što je nazvao "nenormalnim ratom".
Govoreći tijekom posjeta Španjolskoj, Lula je rekao da je predan nalaženju mirovne formule za okončanje sukoba.
"Razumijem europski pogled na ovaj rat. Neprihvatljivo je da jedna zemlja izvrši invaziju na drugu, no ovo je rat u kojem ne vidim da itko razgovara o miru", rekao je u govoru na poslovnoj konferenciji.
Lula je razbjesnio mnoge na Zapadu ovaj mjesec kad je pozvao američke i europske saveznike da prestanu isporučivati oružje Ukrajini, rekavši da time produžuju rat, zbog čega ga je Bijela kuće optužila da "ponavlja rusku i kinesku propagandu".
Nakon oštre reakcije, brazilski čelnik je ublažio svoje komentare te je tijekom posjeta Portugalu i Španjolskoj osudio rusko kršenje ukrajinskog teritorijalnog integriteta.
U Španjolskoj, Lula je ponovno pozvao na više mirovnih napora "kako bi Ukrajina mogla zadržati svoj teritorij", udaljivši se tako od nedavne izjave da napadnuta zemlja treba učiniti teritorijalne ustupke kako bi okončala rat i da bi Rusija trebala vratiti nedavno osvojeni teritorij, no zadržati Krim.
Lula je govorio o ulaganjima španjolskih tvrtki u Brazil, spomenuvši veliki infrastrukturni program koji bi trebao zaživjeti u svibnju, a koji će biti "obećavajući" za španjolske tvrtke.
"Želimo privući novi val španjolskih investicija", rekao je.
Viši dužnosnik španjolske vlade rekao je da bi španjolske tvrtke trebale imati bolji pristup javnoj nabavi u Brazilu nakon Lulinog posjeta Madridu. Brazil i druge zemlje članice trgovinskog bloka Mercosur raspravljaju o zaključivanju trgovinskog sporazuma s Europskom unijom za koji se nada da će se dogoditi prije nego kraja godine, rekao je Lula.
"Želimo uravnotežen sporazum koji će doprinijeti reindustrijalizaciji Brazila", rekao je, učvršćujući svoj stav o potrebi Brazila za tehnologijom, a ne samo uvezenom proizvedenom robom.
"...ali čini se da je netko spreman ići do samog kraja..."___Ja, al će onda biti "O my God, O my God"...