promjene na Zemlji

Ledena ploča veličine Luksemburga zaprijetila klimi

Ledenjak 1
Foto: REUTERS
1/9
26.02.2010.
u 19:46

Otoci leda otrgli su se od Antarktike i plove u ocean. Otopit će se i nisu osobita opasnost, ali praznina koju ostavljaju prouzročit će promjene na Zemlji.

Ledeni blok površine 2550 četvornih kilometara odvalio se 25. veljače od Antarktike. Glaceolozi i oceanografi taj su događaj “daleko od oka, daleko od srca” istoga trenutka proglasili globalnom opasnošću!

Ledenjak kao skretničar
Taj je ledeni otok dug 78, a širok 35 kilometara, veličine Luksemburga, sam po sebi nedužna pojava. Dok nije zaplivao, bio je neka vrsta stabilnoga ledenog poluotoka, jezik ledenjaka Mertz dug oko 190 kilometara, koji je brzinom od nekoliko metara godišnje polako klizio u Južni ocean otprilike na meridijanu Tasmanije te se polagano topio. Ono što ga je odvalilo od kopna još je veći ledeni otok nazvan B9B, dug 98 kilometara. Još do jučer ta se ploča odlomljena 1987. godine samo benigno ljuljuškala u tzv. poljnji, morskom međuprostoru između kontinentalnoga leda s jedne i zamrznutoga leda s druge strane pučine.

Ono što je ta dva ledena otoka pokrenulo znanstvenike je ponajviše zabrinulo: struje su obje ledene ploče povukle i usmjerile prema otvorenom oceanu.

– Krenu li ova dva ledena brijega Antarktičkim oceanom, nošeni strujama, prema istoku, Indijskom i Atlantskom oceanu, mogla bi poremetiti globalnu klimu na više godina, možda i desetljeća! – upozorava dr. Neal Young, glaciolog Antarktičkog centra za klimatološka istraživanja i ekosustave na Tasmaniji.

Poljnje, ti pojasi otvorenoga mora koje okiva izvanjski zaleđeni ocean, mjesta su gdje se polako generiraju gotovo sve struje u svjetskim oceanima. Neka su vrsta njihova skretničara. Ledenjak Mertz svojim je položajem i obujmom izduženog ledenjačkog jezika duboko u ocean usmjeravao i strpljivo hranio dubomorske vode hladnom te solju i kisikom zasićenom vodom. U globalnim procesima njegov se doprinos procjenjuje na jednu petinu, a sada svega toga više nema!

Manje kisika u vodi
– Ti će ledeni otoci otploviti, razlomiti se i otopiti. Ostaje oceanska voda sa znatno manje kisika u sebi. To lančano može utjecati na sve hranidbene lance u svim oceanima – tvrdi Mario Hoppema iz Instituta polarnih i oceanografskih istraživanja Alfred Wegener iz Bremerhavena u Njemačkoj.

Zasad nema pouzdanih prognoza pojedinačnih posljedica, ali se svi dostupni podaci o promjenama pomno prate. Stručnjaci nagovještavaju da bi taj katastrofalan događaj na mnoge iznenađujuće načine mogao desetljećima utjecati na cjelokupni život na Zemlji.

Komentara 11

OB
-obrisani-
06:30 27.02.2010.

Lupetanja, nagadjanja... Mislim da ce veci utjecaj na okolis imati jos nekoliko milijardi novih potrosaca koji dolaze na svijet u slijedecih nekoliko godina? Mijenjajmo navike! D U R E X

UK
Ugo Kajvez
20:27 26.02.2010.

stotine tisućama godina se to događa i tek sad je postala frka ...... kaj, ponestalo talbana za plašiti ljude ??

OB
-obrisani-
23:31 26.02.2010.

ma to je manje od Istre....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije