Vladajući SDP, HNS i HSU neće podnositi amandmane na Državni proračun za 2013. godinu, a takvu su odluku donijeli i Hrvatski laburisti koji smatraju da to nema ni smisla raditi s obzirom na to da ih vladajući uvijek odbijaju. HDZ je na prijedlog Državnog proračuna za 2013. godinu podnio čak 34 amandmana, HDSSB 16, a SDSS jedan.
– HNS neće imati amandmane na proračun, kao i kolege iz SDP-a. Razgovarali smo o proračunu i definirali određene stvari koje treba eventualno dodati ili u ime Vlade ili zajednički u ime klubova, prema tome, jedinstvo je tu apsolutno, razgovori i komunikacija na visokom su nivou i sve je odlično – tvrdi HNS-ov Srđan Gjurković te dodaje kako su te stvari, koje potencijalno treba mijenjati, "vrlo mali iznosi, ali određene obveze prema lokalnim i područnim samoupravama". Novinare je zanimalo ima li HNS prigovor na jednu stavku u proračunu – prihodi od poreza na imovinu – s obzirom na to da ima prigovor na taj zakon.
– Dobro je da postoji takva stavka, naš stav je jasan, ali apsolutno nemamo ništa protiv da ta stavka bude u proračunu, a kako i što, o tom pitanju će se donositi zakon pa ćemo vidjeti sve kada dođe vrijeme za to – objašnjava Gjurković.
Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar bio je kratak.
>> HDZ ne podržava proračun za 2013.: Rast će zaduživanje
Pelješki most
– Hrvatski laburisti neće podnositi amandmane na proračun jer je to naprosto neisplativo, nepotrebno, vladajući uvijek sve amandmane na proračun odbijaju i ne želimo im priuštiti zadovoljstvo da 180 puta ponove "ne prihvaćamo" – kazao je Lesar.
HDZ-ov Branko Bačić podnijet će pet amandmana samostalno i jedan u ime Kluba zastupnika HDZ-a – za pelješki most.
– Svi ti amandmani odnose se, u pravilu, na investicije koje imaju svu potrebnu dokumentaciju, s druge strane, na tragu su onoga što su premijer Milanović i ministar financija Slavko Linić rekli u Saboru, a to je da su jedini način na koji se u idućoj godini mogu potaknuti razvoj investicije. Ako se prihvate moji amandmani, teški oko 520 milijuna kuna, držim da ćemo zaista pokrenuti građevinski sektor, a onda i sve ostale prateće djelatnosti – uvjeren je Bačić koji je napravio prenamjenu novca potrebnog za te investicije, tako da je smanjio materijalne rashode, tražio da se smanje sredstva za određene agencije, koje se nemaju potrebu ustrojiti, primjerice Agencija za inovacije i konkurentnost.
– Jer već postoji niz državnih tijela koja se time bave, i ne vidim razloga za ponovno zapošljavanje ljudi ako već postoje institucije koje se time bave. Mi smo velik dio tih projekata realizirali, i to financiranjem kroz javni sektor. Upravo je i hrvatski javni dug povećan jer je javni sektor financirao glavne investicije u HR. Bile su to investicije u ceste i luke. Upravo su moji amandmani na tragu onoga što su govorili Linić i Milanović da potaknuti hrvatsko gospodarstvo i rast BDP-a mogu samo investicije u javnom sektoru jer ne postoje privatne investicije koje mogu potaknuti rast hrvatskog gospodarstva – tvrdi Bačić te dodaje kako je u stranci dogovoreno da se u ime Kluba podnose amandmani koji se tiču realizacije nacionalnih projekata, a oni lokalni projekti zastupnika po izbornim jedinicama, da budu predloženi od zastupnika. Projekti vrijedni 520 milijuna kuna koje Bačić predlaže su pelješki most vrijedan 330 milijuna kuna, koliko se može uložiti s obzirom na stanje projekta. Tu je i projekt subvencioniranja i državnih jamstava za stambene kredite.
Obveze u poglavlju okoliš
– To je jedan projekt koji je polučio izniman uspjeh, i ne znam zašto, osim zbog taštine sadašnjih ministara, taj projekt nije realiziran kad smo u samo nekoliko mjeseci prodali 2500 stanova. Može se usporediti s POS-om, koji je osmislio bivši prvi potpredsjednik Vlade, u kojemu je prodano 5000 stanova u 12 godina. Na toj sam poziciji predvidio 120 milijuna kuna da se mladim obiteljima omogući da kupe stanove po najpovoljnijim kamatama ikada – objašnjava Bačić te dodaje kako su tu i izgradnja županijskog regionalnog centra u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji je najprije zaustavila ministrica Holy bez ikakva razloga, da bi sadašnji ministar Zmajlović s tim projektom nastavio.
– A ja mu sada omogućavam da kroz ovaj amandman ubrzamo izgradnju, s obzirom na obveze RH u poglavlju okoliš. Tu je i povećanje sredstava za Državnu agenciju za javni linijski obalni pomorski promet jer smanjivanjem novca za tu agenciju doći će u pitanje prometna povezanost hrvatskih otoka. Ja tražim da se zadrži sadašnja prometna povezanost da ne bi došlo do daljnje depopulacije hrvatskih otoka. Tu je i završetak regionalnog vodovoda Neretva – Pelješac – Korčula – Mljet te izgradnja putničkog terminala u Veloj Luci – predlaže Bačić će dodaje kako ti projekti imaju građevinske dozvole i ništa nije bez dokumentacije, pa vjeruje da se za to njegovi amandmani ne mogu odbaciti.
HDSSB amandmane sveo na minimum
Jadranka Kosor podnijela je jedan amandman na proračun.
– Osobno sam koncepcijski protiv proračuna jer mislim da nije dobro koncipiran, ali sam svejedno uložila samo jedan amandman za koji vjerujem i sigurna sam da ga Vlada RH neće odbiti. Predlažem da se povećana sredstva za Ured predsjednika Vlade RH, koja se odnose na zapošljavanje, smanje za nešto malo više od 570 tisuća kuna i da se ta sredstva u jednakim iznosima razmjeste na pozicije prevencije nasilja među djecom i borbu protiv ovisnosti u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. I da se tako vrate bar na razinu 2012. godine jer su ta sredstva za prevenciju smanjena u sljedećoj godini – objašnjava Kosor.
HDSSB-ov Dinko Burić pak rekao je da je njegova stranka svela amandmane na minimalan broj za koji smatraju da je realno prihvatljiv, da se može ostvariti u proračunu.
– Idemo s devet amandmana za svih pet slavonskobaranjskih županija ukupne vrijednosti 1,46 milijardi kuna. Najvažniji projekti su za izravna plaćanja u poljoprivredi 600 milijuna kuna i nastavak izgradnje koridora 5c, od Osijeka do Belog Manastira i od Belog Manastira do granice s Republikom Mađarskom u vrijednosti od 500 milijuna kuna – objašnjava Burić koji očekuje da će vladajući prihvatiti te amandmane, iako iskustvo pokazuje drukčije.
– Mi od opravdanih razloga nećemo odustati od razvoja Slavonije i Baranje, koja je, poznato je, u najnezavidnijem položaju od svih regija u Hrvatskoj. Novac za te projekte skinuli smo sa svih stavki pojedinačno jer su zahtjevi i realni i opravdani, i zato mislimo da se ovih 1,46 milijardi kuna mora naći – zaključuje Burić.
