Bura u javnosti proizašla iz opetovanih usporedbi cijena proizvoda u Lidlovim prodavaonicama u Sloveniji i Hrvatskoj iz kojih se nameće zaključak kako je u nas gotovo sve, od kave do svježe cijeđenih sokova, kečapa, ajvara, riže, barille, nutelle, džemova... skuplje ne smiruje se. Na naš upit kako komentiraju razliku u cijenama te jesu li inspektori Državnog inspektorata našli nepravilnosti vezane za neopravdano pvećanje cijena nekih artikala u Hrvatskoj, iz Lidla odgovaraju kako na formiranje cijena u nekoj zemlji utječu mnogobrojni čimbenici, od iznosa stope PDV-a, trošarina, troškova analiza proizvoda, logističkih troškova i slično.
Ostatak odgovora prenosimo u cijelosti:
"U slučaju usporedbe cijena u slovenskom i hrvatskom Lidlu, stopa PDV-a na hranu u Sloveniji iznosi 9,5 posto, dok je u Hrvatskoj stopa 5 posto za dio proizvoda (kruh, svježe meso i riba, jaja, voće i povrće, jestive masti i ulja, dječja hrana, ulošci i tamponi koje čine cca 10% našeg ukupnog asortimana ), a za ostatak je 25 posto. Što se tiče usporednog računa iz oba Lidla koji je objavljen u nekoliko hrvatskih medija, čak 8 od 10 proizvoda s navedenog računa iz slovenskog Lidla ima stopu poreza 9,5 posto, a u Hrvatskoj 25 posto. Radi se o razlici od čak 15,5 postotnih poena. Nadalje, Hrvatska plaća povratnu naknadu na PET ambalažu u iznosu 0,07 eura što se reflektira na proizvode kao što su mineralna voda i sokovi.
I benzin i dizel su jeftiniji u Sloveniji, što čini razliku u logističkim troškovima između ove dvije zemlje pogotovo za proizvode koji dolaze iz EU, čime su logistički troškovi za dostavu robe istog proizvođača drastično skuplji u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Osim cijene goriva, naša je zemlja značajno razvedenija od Slovenije, transportno je zahtjevna zbog specifičnog geografskog oblika te logistika uključuje i otoke, što je dodatan izazov.
Kao što je javnosti već poznato, tijekom godine iza nas došlo je do promjene cijena određenih proizvoda uslijed poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, što je dovelo do povećanja nabavnih cijena u više kategorija prehrambenih proizvoda. Neki od čimbenika koji su doveli do globalnih poremećaja su i cijene sirovina, dobavljivost robe, porast cijena logistike, porast cijena struje i plina te općenitih troškova poput održavanja, utjecaj rata u Ukrajini te posljedično visoka inflacija. Maloprodajne cijene određenih proizvoda rasle su u skladu s rastom nabavnih cijena, ali i ostalim čimbenicima koji su utjecali na kretanja na globalnim tržištima, ali i ovdje želimo naglasiti kako porast ulaznih cijena naših dobavljača nismo slijepo prelili na naše kupce, već smo s izuzetnom pažnjom i brigom korigirali cijene, upravo kako ne bismo dopustili da naši kupci osjete svu težinu inflatornog pritiska koji se pojavio.
Lidl Hrvatska posluje na iznimno kompetitivnom tržištu trgovačke djelatnosti s naglaskom na prehrambene proizvode te slijedom toga svakodnevno globalno i lokalno ulaže iznimne napore kako bi ublažio ove efekte u teškim vremenima te i dalje bio u mogućnosti pružiti svojim kupcima najbolji omjer cijene i kvalitete.
Također još jednom opetovano tvrdimo da Lidl Hrvatska nije povećavao cijene prilikom prelaska na euro. Cijene proizvoda iz redovnog asortimana Lidla preračunate su iz kuna u eure prema pravilima matematičkog zaokruživanja (bez neopravdanog povećanja cijena) ili u korist kupca. Također, kako bi potvrdili transparentan odnos prema kupcima, Lidl je pristupio Etičkom kodeksu kojim se utvrđuje način postupanja poslovnih subjekata u svrhu pouzdanog i transparentnog uvođenja eura, s ciljem stvaranja povjerenja i sigurnog okruženja za potrošače. U okviru dosadašnjih nadzora inspekcije, u Lidlu Hrvatska nije utvrđeno neopravdano dizanje cijena."
VIDEO:
Ma milina kako to gospoda iz Lidla objašnjavaju. PDV, gorivo, energenti itd itd. U rashode ne samo Lidla već svih spadaju i plaće radnicima. Razlika u prosječnim plaćama između Slovenije i Hrvatske je cca 30 %. Sada pitanje je kolikooliko su u samom trgovačkom lancu plaće u Sloveniji veće. Ja sam skoro pa siguran da sva davanja koja plaćaju u Hrvatskoj više su ukupno manja od onoga što profitiraju u manjim polaćama. Normalno da i od naših vrlih ekonomskih stručnujaka nitko to nije niti spomenuo. Rashodi Lidla nisu samo vezani uz trošak robe o čemu govore, već tu ima i drugih rashoda pa bi bilo zgodno čuti kolika su izdavanja bruto za plaće u prosjeku po radniku u Sloveniji, a koliko u Hrvatskoj. Ova njihova priča pila bi vode da su i plaće jednake, ali nisu. Tako je u svemu i u svim branšama. Nitko ne govori o trošku radnika u Hrvatskoj koji je ne rijetko 50 i više% manji od onoga u razvijenim zemljama zapada. To nitko ne vidi ? Već samo na račun toga roba bi morala biti jeftinija, ali niskea cijena rada omogućuje stvaranje ekstra profita ovdje. Gdje je država i gdje su sindikati da štite potrošače, a onda i radnike.