pad životnog standarda

Liječenje u privatnim klinikama ne mogu si priuštiti ni zaposleni i visokoobrazovani

To the day of the care - Surgical station hospital Havelhöhe
Foto: Christoph Soeder/DPA
1/4
17.07.2023.
u 14:53

Većinu svojih zdravstvenih teškoća građani rješavaju unutar javnog zdravstva, a više od polovice češće bi koristilo usluge privatnog zdravstva da može, i to zato jer su privatne ordinacije bolje opremljene i prema pacijentima se bolje odnose. Međutim, zbog financija si to građani ne mogu priuštiti, a znakovito je što je među njima visok postotak zaposlenih i visokoobrazovanih, što govori o padu životnog standarda u zemlji. Pokazalo je to istraživanje Zdravstvo u Hrvatskoj - stavovi i ponašanja, kojeg je predstavila europarlamentarka dr. Romana Jerković.

- Trećina ispitanika liječnika posjećuje jednom do tri puta mjesečno, uglavnom su to stariji od 50, više žene i nižeobrazovani ili s malim primanjima. To ima logike ako se zna da je riječ o fizičkim poslovima ili onima u lošijim uvjetima gdje ljudi brže obolijevaju, ali ima veze i s niskom zdravstvenom pismenošću - objašnjava dr. Jerković.

Obiteljskom liječniku ide se u 90% slučajeva, u 58,5% specijalisti a zubaru u 51,6%. Više od polovice (52,7%) ispitanika na specijalističke preglede ide isključivo  u javne zdravstvene ustanove, češće ih koristi ide 24,2%, dok ih 9% češće koristi javno zdravstvo, a samo 2% isključivo ide privatno.

U posljednje dvije godine najviše ispitanih javni zdravstveni sustav koristilo je tri do pet puta (22,8%) i 6 do 10 puta (22,5%). Privatne ustanove u tom periodu nijednom nije koristilo 49,5% građana, 22,8% je koristilo jednom ili dvaput a 15,1% tri do pet puta. No kad bi mogli, privatno bi češće išlo 61,4%, no to ne mogu najviše zbog financija (57,2%). Za to nema potrebe jer uspiju sve obaviti u javnom zdravstvu, kaže ih 36,5%.

VEZANI ČLANCI

 

Ocjenjujući kategorije u javnim zdravstvenim ustanovama, najvišu ocjenu (4,2) daje se kategoriji kvaliteta/stručnost medicinskih sestara i drugog  pomoćnog osoblja. Slijede liječnici (4,1), a najlošije se ocjenjuje tehnička opremljenost i brzina dobivanja termina za pregled ili zahvat (2,6). Kod privatnih ustanova ocjene su ujednačenije i sve su kategorije ocijenjene četvorkom.

Na pitanje koliko si lako ili teško mogu financijski priuštiti lijekove koji nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem 60% građana navodi da to mogu teško ili vrlo teško. Istovremeno svoje zdravstveno stanje najviše ih (42,5%) smatra uglavnom dobrim. Dopunsko osiguranje ima 93,8% ispitanika, više žena. Dodatno ima samo 21,5% i to više muškaraca. Na lijekove i pomagala u proteklih godinu dana najviše je (27,7%) potrošilo između 100 i 200 eura, a 21,2% ih nije potrošilo ništa. Više od 200 eura troši 17,9%.

GALERIJA Jedan dan medicinske sestre: Nakon 12 sati rada dolazim doma slomljena

To the day of the care - Surgical station hospital Havelhöhe
1/7

Čak 65% u godinu dana nije potrošilo ni euro na privatne zdravstvene usluge, dok ih je 23,5% potrošilo do 250 eura a 11,1% više. Ispitanici, njih 53,3%, kažu da je njihovo kućanstvo u proteklih godinu dana na lijekove i medicinska pomagala potrošilo do 200 eura, kaže 53,3% ispitanika, dok ih je više od 30% dalo više od tog iznosa. Na usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama 60,1% ispitanika nije potrošilo ni euro u godinu dana, dok ih je do 160 eura potrošilo 17,2%, njih 11,6% od 161 do 300 eura i 11,1% više od toga.

VIDEO Zagreb: Štrajk pravosudnih službenika od ponedjeljka ulazi u radikalniju fazu

Komentara 3

BF
bf23
15:33 17.07.2023.

Kad pogledam odrezak od.plaće i postotak koji mi odlazi na zdravstveno osiguranje i onda usporedim što dobijem za taj novac,plače mi se

BU
Bubalamala
10:50 18.07.2023.

Katastrofalno stanje u Hrvatskom zdrastvenom sustavu zbog nesposobnosti odgovornih. Sve počinje sa obiteljskim liječenjem,tu je potrebna reforma sustava tako da privatne prakse uđu u zdravsteni sustav koji pokriva HZZO a sa druge strane da se liječnicima koji su zaposleni uu javnom zdravstu zabrani privatni rad. Takve privatne prakse koje bi pokrivao HZZO trebale bi obavljati zdravsveni pregled po programu određenom od HZZO i tarifama koje im se odrede a osim vađenja krvi morali bi biti opremljeni da obave ultrašal, ekg a ne da se namjerno stvaraju gužve i čekanja zbog takvih stvari. Ako se ustanovi potreba tek onda se pacijent šalje kod specijalista na dalnje liječenje.

AK
Aka
23:36 17.07.2023.

Rasulo je gdje god pogledaš. Otimačina i dalje traje. Pitam se znaju li ti ljudi da se na onaj svijet ništa ne može ponijeti?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije