Bez obzira na sve probleme koji muče građane u ovoj zemlji, postoji niz stvari koje ju čine dobrim mjestom za život, a koje nerijetko uzimamo zdravo za gotovo. Koje su sve loše i dobre strane života u Hrvatskoj osim sigurnosti, koju bi neke razvijene zemlje skupo platile da se može kupiti, te prirodnih ljepota i još uvijek ležernog mediteranskog stila života?
Prirodno je uočiti negativno
– U prirodi nam je uočiti prije ono negativno nego pozitivno. Zato smo i preživjeli. Zamislite nekog pretka kako stoji i divi se ljepoti proplanka, ne obraćajući pozornost na grabežljivca koji ga njuši za gablec. Odgovor zašto je dobro i zašto nije dobro živjeti u Hrvatskoj ovisi o tome s kim se i s čim uspoređujemo. Kad se vratim iz neke siromašne zemlje, mislim da nam je u Hrvatskoj još sasvim dobro. Ali kad se vratim iz neke otprije mi poznatih, osobito istočnoeuropskih država, za koje smo mi prije 30, 40 godina bili Amerika, a sada su one za nas Amerika, gunđam danima. Što se tiče ljudskih sloboda, imamo bodova baš kao i Amerika i dijelimo 50. mjesto (od 210)! Živciraju me i oni ogromni gradovi. Na svijetu ih je 60-ak s više stanovnika nego što ima cijela Hrvatska. Kako uspijevaju funkcionirati? Nas tu tek nekoliko milijuna, gradski kvart, a k’o rogovi u vreći smo – govori profesorica psihologije Dubravka Miljković.
Razni indeksi po sigurnosti nas svrstavaju na 19.-28. mjesto (od 160), a u čak 120 zemalja (od 180) izraženija je percepcija korupcije, na koju se, kaže, stalno žalimo.
– I da, naša su sveučilišta među pet posto najboljih u svijetu, što puno bolje zvuči nego kad se kaže da smo među prvih tisuću. Sve je stvar perspektive. A bez obzira na to, zemlja nam je uistinu prekrasna... – kaže Miljković.
Sociolog prof. dr. Siniša Zrinščak lošim stranama života smatra besperspektivnost, nevjerovanje građana da može biti bolje jer slabašni ekonomski pokazatelji koji su dobri još su slabašni, ugušeni u sveopćoj političkoj kakofoniji jer stvari u političkoj i javnoj sferi jednostavno ne funkcioniraju.
– To stvara osjećaj besperspektivnosti među građanima, osjećaj da se stvari ne miču i da sada i u bližoj budućnosti neće biti bolje. I to je osjećaj koji je stvaran jer, ako većina ljudi vidi i osjeti slično, to je realno i ima svoje posljedice. Mladi ljudi tada dižu ruke i odlaze, ili se pasiviziraju, ili manjina mladih prihvaća dominantan obrazac ponašanja kakav postoji u političkoj sferi i ponaša se konformistički. Prednosti života u Hrvatskoj su sigurnost, prirodne ljepote, još uvijek ležeran način života. Imamo mediteransku kulturu i nemamo velikih urbaniziranih megalopolisa, a Hrvatska je takva da pogoduje relaksirajućem načinu života zbog klime i razine razvoja. Na toj razini relaksirajući život, obitelj, prijatelji i uski krugovi u kojima se ljudi osjećaju dobro prednosti su života u Hrvatskoj – kaže Zrinščak.
Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar drži da život u Hrvatskoj ima puno više dobrih nego loših strana jer se većina lošeg može popraviti, a ono što je dobro ne može se kupiti novcem, i to moramo čuvati.
– Loše je iseljavanje, naročito mladih. Velika većina potencijalnih “iseljenika” vrlo rado ostala bi u Hrvatskoj kad bi ekonomska situacija, mogućnost zapošljavanja i primanja bili bolji. Loša je kod nas i relativno niska razina reda, rada i discipline. Osjećaj pravde jedan je od najvažnijih čimbenika osobnog i društvenog zadovoljstva. Ako sam dobar učenik, upisat ću bolji fakultet i dobiti bolji posao kad ga završim. Ako sam dobar radnik, napredovat ću na poslu i imati veću plaću. Ako parkiram tamo gdje ne smijem, pauk će mi odvesti auto. Ako “zabrljam” na javnoj funkciji, dat ću ostavku. To ja zovem red, rad i disciplina – treba preuzeti odgovornost za svoja djela, ali i osjećati da se to u društvu cijeni i da se svi ponašaju isto – govori Kaliterna Lipovčan.
Popularne ‘kavice’ i roštilji
Imamo i gotovo idealnu klimu.
– Dane su nam i prirodne raznolikosti i ljepote, čista, pitka voda, i sve to moramo očuvati. A najveće su nam blago obitelj, prijatelji, kolege s posla, susjedi, znanci. Moramo njegovati dobre odnose s ljudima jer to je najvažniji preduvjet za sretan i dug život. U svim istraživanjima građanima su obitelj i prijatelji na prvom mjestu, družimo se, idemo na popularne „kavice“, roštiljamo, veselimo se, tražimo izgovore da proslavimo bilo što i to je jako dobro – zaključuje Kaliterna Lipovčan.
Lijepa priroda? Kao da druge države nemaju lijepu prirodu, nego onako umišljeno i bahato smeće smatra svoje najboljim iako u njega ništa nije uložilo , nego samo uništavalo. Doduše to je i jedino što imamo , prirodnih resursa nemamo, tehnologijuu nemamo, a kao što je jedn aintervjuirana znanstvenica rekla, nemamo ni rad ni red ni odgovornost, zato imamo : prevare, nepotizam, korupciju, licemjerstvo, poltronstvo,pohlepu, bahatluk, lopovluk, sve ono što većina Hrvata cijeni i poštuje , zato i smatram da većinu ovog naroda čini gomila smeća