Hrvatska udruga poslodavaca zatražila je od vlade i resornih ministarstava da cijenu i postupak likvidacije tvrtki pod hitno uvrste u najavljeni akcijski plan rasterećenja tvrtki u 2019. godini. Uzbunu je izazvala nova odredba koja je stupila na snagu početkom ove godine prema kojoj propali vlasnici poduzeća trebaju plaćati socijalne doprinose za sve razdoblje dok traje postupak likvidacije, odnosno dok se negdje drugdje ne zaposle.
Sam postupak likvidacije provodi se tako da vlasnici ili predsjednici uprava postaju likvidatori, no po novome likvidatori moraju zasnovati radni odnos te plaćati doprinose po koeficijentu 0,65. Porezni savjetnici ističu da doprinose neće moći izbjeći ni ako su nezaposleni, no tada im je koeficijent jedan, s mjesečnom obvezom oko tri tisuće kuna.
Kako likvidacija tvrtke u Hrvatskoj u pravilu traje oko godinu dana, njihovi vlasnici će morati platiti između 24.000 i 36.000 kuna samo za doprinose, povrh ostalih troškova zatvaranja poduzeća koji se kreću oko desetak tisuća kuna. Hrvatska je u više navrata pojednostavnjivala postupak otvaranja poduzeća, za jednostavni d.o.o treba samo deset kuna kapitala i oko 800 kuna ostalih troškova, no da bi se poduzeće zatvorilo, treba znatno više.
“Odredbe Zakona o trgovačkim društvima vezane za likvidaciju poduzeća vremenski su i administrativno opterećujuće za poduzetnike te predstavljaju dugotrajan i skup postupak”, navodi HUP, koji je izvijestio da je prijedlog izmjena zakona proslijedio ministru pravosuđa, a od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta zatraženo je uvrštenje spornog propisa u Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu.
Za poduzeće ne postoji mogućnost mirovanja ili zamrzavanja, navodi Hrvatska udruga poslodavaca koja podsjeća da, dok poduzeće postoji, dužno je izvještavati poreznu i predavati FINI izvještaje za javnu objavu, a imenovani direktor je odgovoran za njegovo cjelokupno poslovanje, pa tako i za to.
“Možda najspornije od svega je što je onaj tko je imenovan direktorom, sve dok se ne zaposli na drugom radnom mjestu, dužan plaćati doprinose za obvezna osiguranja dok poduzeće ne bude likvidirano, dok ne završi proces od godine dana, a ponekad i dulje.
Ovakvi nameti nisu primjereni društvenoj klimi koja za cilj ima poticanje poduzetništva te predstavljaju poseban namet osobito malim i srednjim poduzetnicima koji bi u trenutku poslovnog neuspjeha i zatvaranja svojih poduzeća trebali biti sposobni plaćati dodatne neopravdane i velike naknade, umjesto da im se postupak učini što bezbolnijim te ih se time potakne na nove poduzetničke pothvate”, navodi HUP.
Plenkovićeva Vlada nudi dodatne poticaje nezaposlenima za osnivanje poduzeća, no zacijelo ih savjetnici ne informiraju dovoljno što ih čeka ako ne uspiju u poslu jer su ljudi koji su u siječnju krenuli u proces likvidacije ostali zatečeni.
Radnici Uljanika u štrajku
