Aktualna zbivanja u zemlji komentirao je Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a.
Zašto hrvatska recesija traje pet godina dok su sve druge tranzicijske zemlje za godinu-dvije sanirale udar iz 2008. i krenule dalje?
– Dva su osnovna razloga. Prvi leži u činjenici da je naš ulazak u recesiju samo ubrzan nastupanjem globalne financijske krize, dok su unutarnje neravnoteže osnovni uzrok njena nastanka. Godinu ili dvije kasnije mi bismo svakako doživjeli recesiju i bez vanjskih utjecaja. Drugi je razlog dugotrajnosti naše recesije posljedica primjene slabašne terapije za liječenje teških društvenih poremećaja. Problematična gospodarska struktura samo je rezultat dugogodišnje vladavine problematičnog sustava vrijednosti.
U čemu je pogriješila Milanovićeva vlada?
– Greška je bila najava, a poslije i pokušaji da se iz recesije izađe bez ozbiljnijih rezova emitiranih prava na potrošnju. Iluzija je bila da će efekti povećane porezne discipline i smanjenja lopovluka u javnom sektoru biti dostatni za pokriće visokih javnih rashoda.
Kako biste vi utjecali na prekomjerni deficit?
– Smanjenjem javne potrošnje. Provedbom dubinskih reformi u svim sektorima u kojima se troši najveći dio proračuna. Državnoj upravi, mirovinskom, zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi. Nikako linearnim smanjivanjem prava tipa svima 10% manje. To bi bila velika nepravda, jer bi se jednako tretiralo nejednake.
Menadžer ste u velikoj tvrtki. Kako gledate na Linićevu polemiku s poduzetnicima. Tko je tu veći krivac?
– Optuživanje poduzetnika za loše rezultate nema smisla. Ne može učitelj kriviti učenike zato što su svi pali na testiranju. Kad su pojedinci ostvarili loš rezultat, to je njihova krivnja, a kad je većina takva, onda je problem u sustavu.
Treba li dati autoceste u koncesiju?
– Da. Državnom HAC-u, koji prije toga treba poslovno i financijski restrukturirati i pripojiti mu isto tako restrukturirani ARZ.
Banke kažu da će Zakon o potrošačkom kreditiranju imati pogubne posljedice na banke, pa onda i na cijelo gospodarstvo. Kako gledate na Linićevu intervenciju u kamate?
– Kad god je to moguće, tržišne odnose treba prepustiti tržišnoj regulaciji. Državna intervencija je nužno zlo. U ovom slučaju državna intervencija je najprije zakasnila, a kad je provedena, to nije bilo dovoljno, nego se sad ide i korak dalje prema suspenziji tržišta.
Prije neki dan sam citao jedan clanak koji govori da bi zadnje prozno djelo gospodina Jergovica trebalo nominirati za Nobelovu nagradu na polju knjizevnosti,pa mislim sukladno moralnim i inim standardima kod nas,da se i gospodin Linic predlozi za Nobelovu nagradu na polju ekonomije.