Slavko Linić iznova se pokazao odgovornim ministrom financija. Naime, danas je održao nekoliko dana napeto iščekivan sastanak s guvernerom središnje banke Borisom Vujčićem. Kako doznajemo, ministar Linić povukao je svoje teze o nužnom zaduživanju države kod kuće, a koje je iznio neposredno nakon što nam je agencija Standard & Poors srušila rejting. Nakon tih pomalo paničnih najava ministra Linića mnogi su se pribojavali da će krenuti s neprincipijelnim i grubim pritiscima na HNB za labavljenje monetarne politike. Mnogi su se već tijekom vikenda počeli zalagati čak i za vrlo opasna rješenja devalvacije ili poticanja inflacije.
Na zadovoljstvo predstavnika centralne banke, Linić je, doznajemo, na sastanku ipak najavio da će se država djelomično zadužiti u inozemstvu, a djelomično na domaćem tržištu. Linić nije od Vujčića zatražio intervencije, kao što je spuštanje obvezne pričuve banaka.
Opća je procjena opreznih stručnjaka kako je bilo prerizično i nepotrebno očekivati spasonosne poteze HNB-a. Država u širem smislu treba skupiti oko 38 milijardi, a od toga joj 15-ak milijardi treba za pokrivanje deficita. S druge strane, trenutačna situacija na međunarodnom tržištu kapitala uopće nije nezavidna; kamate su na rekordno niskim razinama, a rast spreadova, tj. cijene zaduživanja, bit će proces koji će trajati. Neće se dogoditi odmah. Ni djelomično zaduživanje kod kuće ne bi trebalo biti problem jer se zapravo većinom radi o "roll over" kreditima (zajmovima koji se obnavljaju).
Liniću je ključni problem zapravo tajming i simbolička težina svakog poteza koji pažljivo motre međunarodni krugovi. Od procjeniteljskih agencija sada svoje treba reći Moody's, a Vlada i HNB su i u iščekivanju misije MMF-a koja dolazi u obilazak u veljači. To će biti napet posjet.
Čini se da puno manje suglasja vlada u odnosu Branka Grčića kao novog ključnog potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i Borisa Vujčića. Naime, Grčić je u intervjuu Tportalu prozvao HNB da se ponaša kao rejting-agencija te da baš nisu od pomoći. Neslužbeno od izvora bliskih HNB-u doznajemo da su poprilično loše primili poruku da Vladi (konkretno Grčiću) nisu pomogli ni savjetima. To, tvrde, uopće nije točno.
I protivnici ideje da HNB pomaže fiskalnim vlastima, kao i njezini pobornici ovih dana prisjećali su se poteza Željka Rohatinskog iz 2009. godine kada je oslobađanjem pričuve omogućio masovno zaduživanje države na domaćem tržištu. Međutim, i jedni i drugi lako zaboravljaju kako nije bilo korektno vući paralelu između sadašnjih pozicija Hrvatske i situacije u 2009. godine. Naime, tada je međunarodno tržište kapitala zbog svjetske financijske krize bilo u potpunosti zatvoreno za Hrvatsku. Uopće nije bilo otvoreno pitanje po kojoj se cijeni država može zadužiti. Alternativa današnjim idejama o tiskanju novca tada je bila moratorij na otplatu duga države. Posljedice takvog kolapsa bile bi dramatične. Rohatinski nije imao izbora. Danas je situacija potpuno drukčija, situacija na svjetskim financijskim tržištima puno je povoljnija, ali je moguća želja fiskalnih vlasti da im monetarna politika pomogne sada opasnija nego što je bila prije nekoliko godina. Istina, Vujčić lako može donijeti odluku o smanjivanju obvezne pričuve i tako osloboditi novac za pojačanu kreditnu aktivnost, pogotovo prema državi. Međutim, ključno je pitanje kakve bi bile posljedice takve odluke HNB-a. Sigurno bi došlo do snažnog pritiska na tečaj kune i topljenja deviznih rezervi, a što bi dodatno srozalo hrvatski ugled kod inozemnih analitičara, posebice procjenitelja. Naravno, moguć je i rast snažnih inflatornih pritisaka te je potpuno jasno da je "stimulativna" monetarna politika zapravo jako opasna politika. Ako u posljedice mogućeg popuštanja na pričuvi ubrojimo i rast kamata, onda možemo govoriti o potpunom istiskivanju građana i poduzeća s tržišta kredita.
>> Hrvatski kreditni rejting je 'smeće'
