U utorak će direktori pet hrvatskih poduzeća, predvođeni potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, posjetiti Beograd. Uz Linića su u hrvatskoj delegaciji još Nadan Vidošević, Goranko Fižulić i Joško Paro, pomoćnik ministra Picule. Susreti u Beogradu održat će se na najvišoj političkoj razini između dviju zemalja iako je do sada na marginama drugih skupova bilo bilateralnih susreta, poput sastanka Mesića i Đinđića prošlog ljeto u Salzburgu na ekonomskoj konferenciji.
Gospodarstvo prestiglo politiku
Nakon što je Nadan Vidošević prije gotovo dvije godine odveo u Beograd oko 500 direktora hrvatskih poduzeća, Linić je izabrao pet tvrtki, Končar, Ericsson, Gavrilović, Podravku i Luru, kojima će pokušati otvoriti politička vrata i lakši nastup na tom tržištu. Predviđeno je da se hrvatska delegacija sastane s potpredjednikom Vlade SRJ Miroljubom Labusom, te ministrima u Đinđićevoj vladi Aleksandrom Vlahovićem i Goranom Novakovićem.
Velik obujam gospodarske suradnje, pogotovo u posljednje dvije godine, između Hrvatske i SRJ nadrastao je političke odnose makar se oni ocjenjuju korektnima i u stalnom su usponu. Linić u Beograd ide s uglavnom započetim paketom poslova. Dvije zemlje osnovale su mješovitu komisiju za utvrđivanje granica, počeo je proces sukcesije, donesena odluka o povratu kulturnog blaga opljačkanog u Domovinskom ratu. U tijeku je rješenje najbitnijeg gospodarskog pitanja, sporazuma o slobodnoj trgovini. Hrvatskoj je bitno da prije ostalih zemalja, jer SRJ ima takve ugovore samo s BiH i Mađarskom, omogući svojim tvrtkama da izvoze proizvode pod znatno povoljnijim uvjetima nego dosad.
Moguća kapitalna ulaganja
Interes hrvatskih tvrtki, osim plasmana proizvoda, povezan je i s mogućnošću kapitalnih ulaganja u tamošnja poduzeća u privatizaciji. SRJ je donijela zakon kojim je otvorila vrata stranom kapitalu, u čemu se posebno vidi Podravka. Končar, jedina od pet "izabranih" u državnom je vlasništvu, u Srbiji namjerava plasirati svoje generatore te ugovoriti poslove oko popravka lokomotiva i gradnju vagona. "Ericsson Tesla" već je u Crnoj govori dobio posao na gradnji GSM mreže, slične poslove očekuje i u Srbiji.
Iako Ina nije na popisu poduzeća koja probijaju led, u Beogradu će se razgovarati o povratu imovine jer Ina u SRJ ima 180 benzinskih crpki i šest skladišta.
Makar nije jasno prema kojem je kriteriju Vlada odabrala baš pet spomenutih tvrtki, očito je ocijenila da one imaju potencijal i reference kojima mogu najprije ući na to tržište i omogućiti drugim manjim tvrtkama proboj u SRJ. Odluka Vlade da napokon olakša i lobira za domaća poduzeća na trećim tržištima vezana je i uz mogućnost financijske potpore preko HBOR-a.
S. Mlinarević