Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Bernardice Nade Šinko iz Varaždina već se godinama bavi ekološkim uzgojem sezonskog povrća. U proizvodnji ne koriste kemijska sredstva, vode računa o prirodnim ciklusima i ne sade ono što nije prihvatljivo za naše klimatske prilike.
– To je proizvodnja koja traži kompletnog čovjeka i puno strpljivog rada. Ekološkom pristupu priklonili smo se zbog neospornih prednosti takve hrane, jer smo svjesni da se zbog nezdrave prehrane javlja velik broj bolesti. Na žalost, politika to ne prepoznaje. Lokalna vlast ne trudi se proširiti tu ideju, niti takvu proizvodnju stimulirati – kaže N. Šinko. Kako bi proširili ponudu, počeli su uzgajati i neke nove kulture, poput stevije, batata i jama.
– Te su biljke došle iz drugih krajeva, ali ih je, po ispitivanjima Agronomskog fakulteta, bez ikakvih problema moguće uzgajati na našem području. Čak je i preporučljivo, jer, budući da su nove kulture, nemaju prirodnih neprijatelja i još se nisu uspjeli stvoriti uvjeti koji bi ih ugrožavali – ističe N. Šinko. Stevija, batat i jam vrlo su ljekovite namirnice. Pomažu u očuvanju ljudskoga zdravlja, a naročito se preporučuju dijabetičarima. Batat ima vrlo široku primjenu, može se koristiti u kulinarstvu, od juha do deserata, a može se jesti i sirov.
– Uzgoj nije pretjerano kompliciran, iako ima svoje zakonitosti. Kod nas je u primjeni narančasti i crveni batat. Više je korišten i tražen narančasti, koji je slađi. Okusom podsjeća na slatku jabuku ili kuhanu mrkvu.
Ljudi koja ga prvi put koriste često su iznenađeni, jer očekuju okus krumpira. Batat sigurno neće zamijeniti krumpir, ali je činjenica da se njegova uporaba širi – kaže Nada Šinko. Za razliku od batata, za kojeg su potrošači čuli, jam je još dosta nepoznat. Riječ je o biljci koja ima dugačak, sluzav korijen, koristi se kao krumpir, a pomaže očuvanju sluznice želuca.
– Jam može imati korijen dug i do pet metara. Stoga ga uzgajamo u cijevima. Nemamo s njim mnogo iskustva, ali ćemo i na njemu poraditi, kako bismo ga ponudili kupcima – rekla je Nada Šinko.
"Lokalna politika ne trudi se proširiti ideju ekološke proizvodnje, niti je stimulira"
Nada Šinko prije dvije godine proglašena je i najkumicom varaždinskog placa. Svoje proizvode, osim na varaždinskom placu, obitelj Šinko počela je prodavati i na zagrebačkoj tržnici. Njena je klupa na varaždinskoj tržnici nedavno preseljena s prvoga na drugi ulaz, pa su kupci imali dosta problema kako bi je našli.
