Nemoguće da djeca u prvom razredu neće moći naučiti čitati i pisati. Kakvo domaćinstvo, što će s tim, je li moguće da im pada na pamet smanjivati satnicu hrvatskog sada kad nam učenici iz škola izlaze polupismeni, što s tim ciklusima, što će djecu motivirati da uče? – samo su neka od pitanja i reakcija običnih građana, ali i stručnjaka na najavu novog modela, odnosno okvirnih pravila organizacije nastave.

Pojedince novi Okvirni nacionalni kurikulum podsjeća na Šuvara i njegov model srednjih škola, a druge na prijedlog bivše ministrice obrazovanja Ljilje Vokić koja je predlagala A, B i C razine organizacije nastave.

Domaćinstvo ne treba
– Točno je da je taj kurikulum dijelom prepisao ono što sam ja imala, poput inzistiranja na kreativnosti, prilagođenosti programa, pojedine programe, primjerice građanski odgoj – komentirala je bivša ministrica Vokić prijedlog koji je Ministarstvo obrazovanja poslalo u javnu raspravu. Ona tvrdi da današnjim učenicima domaćinstvo kao poseban predmet ne treba, već da neke osnovne stvari iz tog područja učenici mogu naučiti na satovima biologije.

Na spomen i drugih predmeta koji će se uvesti kao obvezni – religijske kulture, domaćinstva, profesionalne orijentacije, građanskog odgoja i sl. pita – a što će se izbaciti? Žestoko se protivi najavi smanjivanja satnice hrvatskoga jezika jer svi narodi i u školskim programima njeguju materinski jezik.

– Ne mogu vjerovati da djeca do kraja prvog razreda neće trebati naučiti čitati i pisati... Pa što će onda raditi godinu dana? Igrati se? Danas djeca s četiri godine znaju sva slova, a oni bi sada od njih pravili imbecile. Pa u kakvu su školu išli oni koji to predlažu? – pita se Ljilja Vokić i dodaje da je “lako napraviti popis želja, a mnogo teže osigurati novce za njih”.

Neprovediva reforma
Žestoki je protivnik novog modela i autor HNOS-a akademik Vladimir Paar. On je i jedan od dvojice članova Vijeća za kurikulum koji novi prijedlog nisu podržali. Paar i dalje inzistira na tome da HNOS treba biti “okvir za nacionalni kurikulum, odnosno nacionalni nastavni plan”. Upozorava također da u novom modelu glavnu ulogu nemaju nastavnici, odnosno praktičari, i da će ovo biti još “neprovediva kabinetska reforma”.

Član Vijeća prof. dr. Vladimir Findak na Vijeću je bio suzdržan, a svoju suzdržanost ne želi elaborirati po novinama. Obrazložio je, kaže, na Vijeću i u pismu predsjednici Vijeća.

Školama se otvara mogućnost da same odlučuju koliko će biti izbornih predmeta, što je mnoge asociralo na A, B i C razinu obrazovanja koju je nudila Lj. Vokić

U prva dva razreda strukovnih škola općeobrazovni sadržaj zauzimat će znatno više gradiva nego danas, što podsjeća na Šuvarovu školu u kojoj su prva dva razreda bila jednaka za sve

Ne znam zemlju Europske unije u kojoj je strogo propisano da učenici do kraja prvog polugodišta moraju naučiti tiskana, a do kraja prvog razreda pisana slova. U Finskoj primjerice dijete čitati i pisati mora naučiti u prve tri godine svog školovanja – objašnjava prof. dr. Milan Matijević i dodaje da i u nas dio učitelja progleda kroz prste djetetu ako nije naučilo sva slova u precizno zadanu roku.
– Cijeni se kreativnost i alternativa. U Nizozemskoj recimo za gotovo 75 posto škola može se reći da su alternativne – tvrdi Matijević.

Video sadržaj

2

STRAVIČAN ZLOČIN

Majka učenice koja je bila u razredu za vrijeme napada ispričala detalje: Uletio u razred, djeca su se sakrila ispod klupa

TRAGEDIJA U PREČKOM

FOTO Igračke, svijeće i neizmjerna tuga. Zagrepčani se opraštaju od preminulog djeteta: 'Počivaj u miru, anđele mali'

Vrijedi probati

Ovo je top trik kako potrošiti manje nego što ste planirali za božićne poklone: Prihvatljivo je za svačiji džep

Jesu li učinkoviti

Pomažu li vitaminski 'shotovi' i jabučni ocat u podizanju imuniteta?

Konobarice u Šibeniku vratile izgubljeni novčanik s 400.000 eura. Sretnik poslao poruku vlasniku