Doktor znanosti Zdenko Cerović, dugogodišnji sveučilišni profesor Fakulteta za menadžment u turizmu, direktor nekih od glasovitih hotela u Opatiji kao i slavnog Brodokomerca, koji je desetljećima bio na čelu Hrvatske udruge hotelijera kao glavni tajnik – a danas je jedan od iznajmljivača na našem tržištu – otvoreno govori što očekuje od hrvatskog turizma idućih sezona i što trebaju napraviti mali iznajmljivači da bi imali uspješnu godinu.
Cerović je vodio i mitski hotelski grad Haludovo na Krku, najluksuzniji turistički objekt Hrvatske i bivše Jugoslavije, prozvan jugoslavenskim Las Vegasom. Bio je pokretač razvoja na otoku Krku i šire, daleko ispred vremena i sredine u kojoj je nastao početkom 70-ih. Hotel Palace, smješten na čuvenim stupovima projektanta Borisa Magaša, postao je simbol hedonizma tog doba.
Danas Haludovo fizički više ne postoji, a cijeli kompleks pretvoren je u golemu ruševinu koja samo nostalgično podsjeća na nekadašnje rajsko utočište i kockarsku meku usred komunističke Jugoslavije. Bilo je to hladnoratovsko razdoblje, predznak budućeg krvavog raspada Jugoslavije. Sličnu sudbinu doživio je i ovaj luksuzni mega kompleks, koji je prvo postao dom vukovarskim izbjeglicama, a potom prošao kroz agoniju privatizacije, gotovo pola stoljeća nakon svog glamuroznog otvaranja. Naš sugovornik teško se nosi s tim propadanjem.
POVEZANI ČLANCI:
– S početkom privatizacije, tvrtka iz Lihtenštajna kupila je više od 50 posto dionica od Fonda za privatizaciju i postala većinski vlasnik Haludova. Oni i dalje rasprodaju imovinu pod netransparentnim uvjetima. Iako su institucije istraživale slučaj, ništa konkretno nije otkriveno. Prema Zakonu o reviziji pretvorbe iz 2000. godine, tvrtka je morala vratiti 95 posto dionica Fondu za privatizaciju. Te dionice kasnije kupuje neki Armenac, koji ubrzo zatvara Haludovo, ruši hotel Tamaris, skida vrata, rasprodaje imovinu i sve što se moglo, s očitom namjerom da uništi kompleks. Danas je nejasno tko je pravi vlasnik, jer je cijela priča toliko netransparentna, s brojnim nejasnim tvrtkama koje su rasprodale imovinu drugim sumnjivim firmama. Kompleks je sada postao i ekološki problem te predstavlja opasnost po život.
– Prema mojem mišljenju, ključni problem je Zakon o građenju, koji izuzima hotele u Republici Hrvatskoj od plaćanja komunalne naknade. I to je sigurno štetan zakon, jer da je vlasnik Haludova morao platiti tijekom ovih 30-ak godina komunalnu naknadu, danas bi najvjerojatnije većinski vlasnici bili općina Malinska, županija i, jasno, država i vrlo lako bi se riješio problem. Baš bi taj vlasnik iskeširao vrijednost hotela uime dugova državi, možete misliti. Zašto taj zakon nije promijenjen, ne znam. To se moglo lako riješiti. Mi smo kao delegacija bili svojedobno kod Ivice Račana i kod Zorana Milanovića, zadnji put prije četiri godine. Dobili smo tapšanje po ramenu, ali ništa se nije pokrenulo. Kasnije mi je šaptnuto da se ohladim od te priče, nije bitno tko mi je rekao, ali bilo je dovoljno da ohladim – kaže Cerović.
Otkako je Haludovo opet u fokusu javnosti u kontekstu investicije ratnog generala Čermaka, bivši direktor Cerović odlučio je progovoriti pred kamerama Večernjeg i prvi put otkriti detalje o tome kako se gradilo i kako je propalo Haludovo, ali i pokopati zauvijek neke mitove koji i danas stoje na putu razvitka hrvatskog turizma. Cerović se s Haludovom povezao još kao 20-godišnji student kada je dobio posao recepcionara. Nakon što je u kompleks ušao medijski mogul Bob Guccione, izdavač slavnog časopisa Penthouse, na krčki aerodrom prvi put sletjeli su zrakoplovi s američkim turistima i slavnim “zečicama” koje su oskudno odjevene posluživale elitu za rulet-stolovima.
Domaći ljudi s balkona smjeli su samo gledati bogate strance kako kockaju, jer je to u Jugoslaviji bilo za većinu građana zabranjeno. Cerović se dobro sjeća tog ludila, ali naglašava da je pravo ludilo ovo što imamo danas. "Ako me pitate u kojem smjeru hrvatski turizam mora ići, to je onda razvoj hotelijerstva. Treba zaustaviti ludilo s apartmanima, satrali smo sve od Malinske do Cavtata. Nekretninski biznis treba staviti pod kontrolu, novi Zakon o turizmu samo je bacanje prašine u oči. Ovako to ide: apartmani se grade pod izlikom da su namijenjeni turistima, a dovoljan je samo jedan potpis kod javnog bilježnika. O tome vam, međutim, neće reći ništa – na kraju, turističke kapacitete pune i kupuju ljudi treće dobi iz Njemačke, Slovenije, Slovačke ili Mađarske, koji ovdje žive pola godine i u deset godina uspijevaju pokriti sve troškove vezane uz tu imovinu.
>> FOTOGALERIJA Dubrovnik je pun turista, neki su se odlučili i okupati
Naša vlast, tvrdi doktor Cerović, mora biti energičnija, a ne skrivati se iza kojekakvih europskih direktiva. Ne vjeruje da će prebacivanjem odgovornosti na lokalne samouprave – kada je riječ o obalnoj zaštiti i planiranju strategije destinacije – doći do napretka, već upravo suprotno. – Lobi, lobi, lobi je previše jak. Prevelik je novac u igri. Stara narodna poslovica kaže da tamo gdje svrdlo neće, lova hoće. Triput nećeš, ni peti put nećeš uspjeti. Ali dvadeset peti put popustio je neki činovnik i potpisao je sve što treba.
Gdje je granica, ne možemo betonirati zauvijek. – Smatram da je crvena granica već prijeđena, samo se okrenite oko sebe i pogledajte što smo nepovratno napravili od divnog krajolika – govori Cerović. Dodaje kako smatra da i dalje ima rješenja. – Uvijek ga ima, zalažem se za ograničavanje broja turista u pojedinoj destinaciji. Primjerice, ovdje u Malinskoj imamo 28 tisuća gostiju koji se slijevaju na četiri male plažice. Gosti u Hrvatsku većinom dolaze zbog kupanja i odmora, a mi nudimo čovjeku četiri metra kvadratna na plaži, no nema ni pola metra. Nije održivo.
– Vlada u ovom slučaju zaista mora lupiti šakom po stolu, energično zaustaviti neka kretanja. Nekretninski biznis mora staviti u okvire, neka se razvija, ali pod nekom kontrolom, a ne kako rade naši – od domaćeg vlasnika kupio 1000 kvadrata zemljišta. Ne daj mu ni lipe, on napravi tri etaže i četvrtu tobože kao podrum. Kad prođe tehnički, taj podrum pretvori u četvrti apartman, daje vlasniku koji mu je prodao zemlju dva apartmana, a ovaj iz podruma mu je ekstra dobit. I onda gore digne još dva. Ovdje čak ni država nije kriva jer se sve to događa nakon tehničkog pregleda... To je posao dalje za inspekcije. Ali njih nema, nedostaje radne snage, posebno u tom segmentu – ističe hrvatski stručnjak.
POVEZANI ČLANCI:
– Kao da sutra nazovete vatrogasce, a oni ne mogu doći jer nemaju aparat. Govorimo i o stanju s prostornim planovima, nemamo ozbiljno rješenje. Naši urbanistički planovi nisu dobri niti su zakoni jasni. Ne trebamo toliko gledati brojke i noćenja, nije ovdje broj tako bitan. Kompletan novac u rukama je nekoliko ljudi. Oni samo glume da su vlasnici. Na ljeto se otvaraju apartmani i misle kako je to lako zarađen novac, a onda im nema tko to čistiti, nema tko dočekati goste. Apartmanski biznis ili biznis u obiteljskom smještaju nije šala. A onda dođe jesen i ponavlja se Haludovo. Nitko nije zaradio onoliko koliko je planirao. Ni prije pedeset godina nitko nije zaradio ono što je planirao. A što je najgore, angažirao je cure koje mu čiste i koje plaća u suhom zlatu. I mi koji radimo pošteno sad moramo platiti curu dvaput više jer on koji uopće nije tu toliko plaća. Što se zakona tiče, on ne regulira ništa, bojim se kako će to provoditi lokalna samouprava jer sumnjam u kapacitete nekih od ljudi na pozicijama – naglašava doktor znanosti.
Na novinare naš stručnjak apelira da prestanu histerično izvještavati o cijenama nekih proizvoda jer očito ne razumiju mehanizme tržišta. – Hrvatska nije skupa. Ako je nešto kvalitetno, onda cijenu treba još i podignuti. Ali taj biftek mora biti na nivou 15 eura. Pizza mora biti na nivou 10 eura, no ne možeš mi dati pizzu koja vrijedi pet eura, a naplatiti 12. E, to je katastrofa. A svi su se raspričali o kuglici sladoleda.
– To su gluposti, digni još cijenu, ali daj kvalitetu. Boca maslinovog ulja može biti 35 eura. Onome tko zna što je dobro ulje, njemu nije problem dati 35 eura. Ja znam da je to nekome skupo, ali novinari kao da su politički indoktrinirani kad pišu takve gluposti. Potom čitamo i silne tekstove iz šestog i sedmog mjeseca u stilu propala sezona, nema turista. Sve je to laž. Ali ne možemo hotel s tri zvjezdice naplaćivati kao da su četiri zvjezdice. Nije istina da je sve skupo, dogodine treba još dignuti cijene onome što je kvalitetno. Ako trećinu novca koji ste zaradili iznajmljivanjem uložite u osvježenje apartmana, iduće godine sigurno možete dignuti cijenu još 20 posto. Moja je poruka takvim iznajmljivačima da se ne boje.
>> FOTOGALERIJA Ovdje živi hrvatska elita: U nestvarnom luksuzu u centru Zagreba uživaju Dalić, Kramarić, Petir...
