Savezni sudac David O. Carter krajem travnja izrekao je presudu za Skid Row. Ta se velika četvrt, u kojoj su nastanjeni ljudi na rubu, mora isprazniti za najviše šest mjeseci, a njezinim stanovnicima pronaći krov nad glavom.
U presudi koju je sudac ispisao na 110 stranica osjeća se njegova ljutnja jer se po pitanju beskućništva na širem području Los Angelesa ne čini ništa.
Strukturni rasizam
– Sve govorancije, obećanja, planovi i budžetiranja ne mogu prekriti sramotnu realnost ove krize u kojoj godinu za godinom u Skid Row dolazi još “Angelenosa”, ljudi bez krova nad glavom, a godinu za godinom sve više i više umire ih na ulicama – napisao je u svojoj odluci o tužbi koja mu je na stol stigla sredinom travnja. Naložio je da se za 90 dana mora pronaći krov nad glavom za sve žene i djecu iz te četvrti, a svaki beskućnik to mora dobiti do sredine listopada. Naložio je reviziju svih javnih sredstava potrošenih posljednjih godina za borbu protiv beskućništva, uključujući i novac dobiven od obveznica 2016., odobren na referendumu kojim se trebalo sagraditi 10.000 stambenih jedinica u deset godina. Projekt nije još pošteno ni počeo. Tužbu je protiv grada i okruga Los Angelesa podnijela grupa poslovnih ljudi, građana i lidera zajednice udruženih u inicijativu LA Alliance for Human Rights upravo zbog loše politike prema beskućništvu.
Sudac Carter svoj je bijes pokazao i na ročištu u četvrtak, na kojem je prekorio gradske oce ustvrdivši da je pravi razlog postojanja sirotinjskog Skid Rowa strukturni rasizam. Osvrnuo se i na to da je dio Skid Rowa, čiji veći dio čine šatori i druge nefiksne nastambe, brzo uklonjen za potrebe ceremonije dodjele Oscara.
– U svakom slučaju bili smo sposobni raščistiti sve zbog Oscara, zar ne?, kritičan je na prizore koji prikazuju potpuno očišćene ulice tog dijela Los Angelesa.
Sudac Carter čak je u prvoj svojoj presudi u slučaju odredio da se milijarda dolara koju je gradonačelnik L. A.-a Eric Garcetti odredio za micanje ljudi s ulica i njihovo smještanje pod krov stavi pod “escrow”, odnosno da se novac počne koristiti kada se doista krene u projekt.
Sto godina sirotinje
Inače, grad i okrug Los Angeles prije pandemije imali su 107.400 beskućnika. Njihov je broj toliki da se u drugom najmnogoljudnijem američkom gradu prizori šatora, kartonskih kutija i drugih priručnih smještaja ne vide samo na Skid Rowu nego i u drugim dijelovima grada. Ta je četvrt područje s jednom od najvećih koncentracija beskućnika i siromašnih ljudi u Americi, tamo ih obitava između 4200 i 8000. I tako je sve od 30-ih godina prošlog stoljeća, od kada traje i nemirna povijest te četvrti isprepletena policijskim racijama, gradskim inicijativama, naporima boraca protiv beskućništva, sve pogodno za skupljanje lakih političkih poena prije izbora nakon kojih bi Skid Row ponovno pao u zaborav. Što je neobično jer se tih oko 50 gradskih blokova nalazi odmah istočno od samog centra Los Angelesa. Nekad je ta četvrt bila napučena hotelima i smještajima za putnike u prolazu, a danas je to mjesto gdje se nalaze ljudi s manje sreće u životu. Više od 60 posto ih je u dobi između 25 i 54 godine, više od 58 posto ih je tamnoputo, gotovo je 42 posto siromašnih.
Ovo je problem svakog američkog grada gdje su ljevičari zavladali .