Popuštanjem karantene dinamičnije je i na tržištu nekretnina, posebno u glavnom gradu, gdje je potres izbacio iz upotrebe na desetke tisuća poslovnih i stambenih jedinica. Država tek priprema modele za sanaciju objekata, no daleko od očiju javnosti na terenu se događa svašta.
Vlasnicima oštećenih nekretnina u centru grada svako malo kucaju na vrata potencijalni kupci koji za kvadrat prostora nude nekoliko stotina eura, mnogi sada bruse zube i kuju planove na tuđoj muci. Hoće li se uništeni prostori obnavljati, hoće li na mjestima problematičnih zgrada nicati novogradnja, tko će sve na tome zaraditi, a tko izgubiti, odgonetat će se godinama. Potres je, na žalost, opet otvorio prostor za veliki lov u mutnom u čemu su mnogi ispekli zanat.
Kad je riječ o prodaji nekretnina, trenutačna je situacija u Zagrebu takva da ljudi čekaju u kom će smjeru otići klatno, kupci se nadaju padu vrijednosti nekretnina, prodavatelji zadržavanju dosadašnjih cijena. Peđa Kovačević, suvlasnik jedne agencije, kaže da to u stvarnosti izgleda tako da vlasnik oštećene nekretnine u centru Zagreba traži 120 tisuća eura, kupac mu nudi 60 tisuća i na tome sve završava.
– Do jeseni će biti više preciznijih informacija o obnovi, o tome tko će imati pravo na plaćen najam stana, kako će banke procjenjivati vrijednost nekretnina – kaže Kovačević.
Nakon početnog karantenskog šoka, pa i pada cijena, među prvima se rasplamsalo tržište najma stanova koje se po traženim cijenama vraća na razine na kojima su bile prije uvođenja karantene, što je prilično skupo u odnosu na standard i primanja studentske i podstanarske populacije. Kovačević, međutim, kaže da se relativno brzo iznajmljuju samo nekretnine s prihvatljivim cijenama. Iz vodećeg nekretninskog oglasnika i portala Njuškalo.hr poručuju da se broj “njuškača” vraća na ranije razine.
– Iako na razini cijele Hrvatske bilježimo pad traženih cijena stanova, nije u svim gradovima jednaka situacija, kažu analitičari Njuškala te ističu da je prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu rasla za sitnih 2 eura u odnosu na ožujak i iznosila je 2136 eura. Istovremeno, prosječne tražene cijene kvadrata kuća u Zagrebu niže su za 6 eura. Cijene stanova u Zagrebu su, kada uzmemo u obzir prošlu godinu, više za 5 i pol posto. Rast cijena izraženiji je u Rijeci, gdje su cijene na mjesečnoj razini rasle za 10 eura te Zadru, gdje su cijene u istom periodu porasle za 11 eura. Tako je prosječna tražena cijena kvadrata stana u Rijeci u travnju iznosila 1710 eura, dok je u Zadru bila 2264 eura.
Istovremeno, Split na mjesečnoj razini bilježi pad traženih cijena stanova za prosječno 30 eura po kvadratu te su Splićani za četvorni metar stana tražili prosječnih 2980 eura. I u travnju je na uvjerljivom prvom mjestu po cijenama nekretnina bio Dubrovnik. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Dubrovniku bila je 3771 euro, a kuće 4137 eura.
Od većih gradova, najveći mjesečni pad traženih cijena stanova zabilježen je u Bjelovaru (-3%) na 978 eura, dok je, kada su kuće u pitanju, najveći pad zabilježen u Krapini (-12%) na 458 eura. Zanimljivo je istaknuti da su u Ivanić-Gradu cijene na mjesečnoj razini najviše rasle – cijene stanova za 8 posto (1115 eura), a cijene kuća za 14 posto na 691 eura.
