Službeni izborni program Mosta najtanji je u ekonomskom dijelu, iako se ta stranka nametnula kao vodeća reformatorska snaga u zemlji. Okosnicu službenog programa stranke čini porezno rasterećenje tvrtki i poduzetnika te prebacivanje dijela poreznog tereta na vlasnike nekretnina. Monetarna se politika u tom programu ne spominje. No, Ivan Lovrinović, jedan od izbornih pobjednika Mosta, oštar je protivnik aktualne monetarne politike. U programu stranke ne piše kako bi izgledao novi porezni sustav niti kako riješiti prazninu koja će nastati smanjenjem poreza. Tu bi, vjerojatno, stupile na scenu reforme i politika štednje koju ponavlja prvi čovjek Mosta Božo Petrov, no i taj je segment velika nepoznanica kao i većina od 19 zastupnika. Ne računajući Dragu Prgometa, koji zapravo nije izvorni mostovac, u javnosti se najviše zna o profesoru zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivanu Lovrinoviću, koji se priključio Mostu tik prije izbora, u rujnu ove godine.
Radikalnije nije moguće
Lovrinović je dugo razrađivao svoj ulazak u politiku i, da su se stvari rasplele kako je planirao, u Sabor je mogao ući kao lider Udruge Franak te čovjek koji je srušio deviznu klauzulu. Vrhovni je sud, međutim, odbio tužbu Franka, udruga se rascijepila, a Lovrinović se priklonio Mostu i mogao bi igrati važnu ulogu u izvršnoj vlasti. Lovrinović je profesor monetarne politike koji godinama zagovara fleksibilan tečaj i drukčiju monetarnu politiku. HNB treba izravno financirati državni proračun, otvoriti kreditne linije za gospodarstvo, opredijeliti se za ciljanu inflaciju, ukinuti deviznu klauzulu i općenito ići u ekspanzivnu monetarnu politiku. Radikalnije od toga nije moguće pa ne čudi što je Lovrinović s takvim stavovima usamljen na ekonomskoj sceni. Na sve su njegove sugestije iz HNB-a odvraćali da je to ludost koja bi državi izbila posljednji stabilan oslonac, dovela do bijega kapitala i vratila je u razdoblje inflacije. – Tendencija je u hrvatskom gospodarstvu da će se tečaj kune sam urušiti zbog bitno snažnijeg rasta potražnje za devizama od njihove ponude. Upravo će to dovesti do stvarne devalvacije, a da je nitko više ne treba tražiti. Vođenje pogrešne politike deviznog tečaja doslovno je slomilo kralježnicu hrvatskom izvozu jer je cijelo to vrijeme zanemarivana promjena odnosa između domaćih i inozemnih relativnih cijena – naglašavao je Lovrinović, koji će danas na skupu ekonomista u Opatiji iznova govoriti o nužnosti monetarne reforme.
Bruxelles ne bi odšutio
– U EU je zabranjeno da državu financira središnja banka, tako da se o tome ne može razgovarati kao o realnoj opciji. Kreditiranje gospodarstva putem središnje banke, što je zapravo štampanje novca, zadnji je put provedeno u Jugoslaviji 80-ih godina i ono je dovelo do velike inflacije. Dođe li u poziciju da odlučuje o ekonomskoj politici, Lovrinović ne može tražiti od HNB-a ni da financira državu ni gospodarstvo jer je to zabranjeno u EU – komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta dodajući kako je nedvojbeno dokazano da zloupotreba monetarne politike vodi u hiperinflaciju.Upravo zbog težine Lovrinovićevih kritika postavlja se pitanje hoće li i guvernerska fotelja biti predmet trgovine. Sve i da novi koalicijski partneri dogovore tako nešto, guvernera središnje banke nije moguće smijeniti bez promjene Zakona o HNB-u, a takva promjena zakona otvara pitanje neovisnosti središnje banke, koju ni Bruxelles ni Europska komisija ne bi odšutjeli. – Nikakav stranački dogovor ne obvezuje guvernera na promjenu monetarne politike. On je po tom pitanju neovisan i, dok god mu traje mandat, praktički ga je nemoguće smijeniti – dodaje Lovrinčević. U programu Mosta najkonzistentnije je razrađena reforma lokalne uprave koju je pripremio Robert Podolnjak, ustavnopravni stručnjak. No Lovrinčević podsjeća da ni njegova reforma ne može proći u Saboru bez promjene Ustava.
>> Za kakve se reforme zalaže MOST: Porez na nekretnine, zdravstvo privatnicima...
strah me lovrinovićevih ideja... neke stvari su dobre načelno dobre (rasterećenje poduzetnika, industrije i proizvodnje...) ali neke su skroz nedorađene, nisu se predvidjele niti procijenile sve posljedice i učinci... npr. on, potiče deprecijaciju odnosno devalvaciju kune - ok. super za izvoznike - ali što je s tolikima koji imaju kredite vezane za strane valute* preko noći će im rate porasti, koliko kuna potone... nisu to samo tako jednostavne stvari...