Autokratski čelnik Bjelorusije Aleksander Lukašenko, koji je u geopolitičkom odmjeravanju snaga između Zapada i Rusije uvijek pokušavao igrati na obje karte, održavajući istodobno odnose i sa Zapadom i s Moskvom, sada je prisiljen spas potražiti u zagrljaju s moćnim ruskim saveznikom Vladimirom Putinom, kojeg je uvijek istodobno doživljavao i kao prijetnju, zbog čega je u pravilu pokušavao održati određenu distancu i prema Moskvi.
Susret u Sočiju
Samo nekoliko dana nakon što je incident u kojem su bjeloruski borbeni zrakoplovi prisilno prizemljile putnički zrakoplov kompanije Ryanair i uhitile novinara i oštrog kritičara Lukašenkove vlasti Romana Protaševiča doveo do najveće krize u ionako narušenim odnosima između Bjelorusije i Europske unije, koja je odgovorila protumjerama protiv Bjelorusije, Lukašenko i Putin sastali su se u ruskom Sočiju.
Iako na ruskoj strani tvrde da su razgovori u Sočiju bili dogovoreni prije ovog incidenta, nesumnjivo je da su taj događaj i njegove političke i diplomatske posljedice bile ključna tema razgovora Putina i Lukašenka. Kako javlja ruska agencija Tass, Lukašenko je iskoristio priliku kako bi svog domaćina izvijestio o detaljima ovog događaja. Sigurno je bilo riječi i o Protaševičevoj partnerici i ruskoj državljanki Sofiji Sapega, koja je također uhićena s Protaševičem nakon što su njihov zrakoplov na letu od Atene do Vilniusa presreli bjeloruski zrakoplovi MiG-19, jer je bjeloruska kontrola leta obavijestila pilota da je u zrakoplovu bomba. Time su putnički zrakoplov prisilili da sleti u Minsku, nakon čega se pokazalo da je dojava o bombi bila lažna i da se radilo samo o izgovoru kako bi se bjeloruske vlasti dočepale kritičnog novinara.
I dok vlasti u Minsku ustrajavaju na tezi prema kojoj je dojava o bombi bila stvarna, a i ruska strana prihvaća takvo obrazloženje, EU odbija takvu verziju Bjelorusije, optužujući Lukašenka za otmicu putničkog zrakoplova i inzistirajući na žurnom oslobađanju Protaševiča. Europska strana preporučila je europskim kompanijama izbjegavanje bjeloruskog zračnog prostora, zbog čega Bjelorusija trpi veliku financijsku štetu, dok je Moskva, koja žali zbog takvih mjera protiv Minska, zabranila zaobilaženje i izbjegavanje bjeloruskog zračnog prostora preko ruskog zračnog prostora.
Verziju bjeloruske strane u međuvremenu je demantirala i telekomunikacijska tvrtka Proton Technologies, tvrdeći da je prijetnja bombom koju su bjeloruske vlasti navele kao razlog prisilnog slijetanja zrakoplova Ryanaira poslana nakon što je naređeno preusmjeravanje i spuštanje zrakoplova u Minsk. Iz te kompanije koja pruža internetske usluge objavili su da nemaju pristup u sadržaj poruke, ali im je dostupno vrijeme kada je poruka s prijetnjom poslana. Istragu tog incidenta najavila je i UN-ova Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO).
Strah od većeg brata
EU pokušava usuglasiti uvođenje oštrijih sankcija protiv Bjelorusije. Europski šefovi diplomacija o tome su raspravljali na neformalnom zasjedanju u Portugalu, pokušavajući pronaći način kako djelotvornije kazniti Lukašenka i njegove suradnike, ali, kao što je to već uobičajeno kada je riječ o EU, nije bilo jedinstvenog stava. Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, a njegova zemlja graniči s Bjelorusijom, kazao je u Lisabonu da se boji ruske aneksije Bjelorusije.
– To je kao Krim, samo veće – upozorio je Landsbergis u izjavi koja objašnjava Lukašenkov strah od Putina, poručujući da bi se EU trebala pripremiti i za takav scenarij, iako se nisu svi složili s njegovom argumentacijom.
VIDEO Neredi u Bjelorusiji nakon pobjede Lukašenka na izborima
Ako bi narod bjelorusije na referendumu odlucio da se zeli pripojiti rusiji kao sto je to ucinio narod na krimu pa sta se to onda ikoga sa strane tice , jeli zato sto nekome ne odgovara jacanje i sirenje rusije jer bi oni zeljeli prosiriti svoju moc i utjevaj na taj prostor te okruziti i blokirati rusiju . Dakle ujedinjenje njemacke se moglo dozvoliti jer je pod americkim kisobranom ali ne moze tamo gdje njoma ne odgovara . Inace povijesno gledajuci kada se poljsko -litavska drzava sirila na ruske zemlje nakom sto je rusija bila pokorena i razjedinjena pod mongolskom vlascu pa su nakratko cak ovladali i moskvom to je bilo bas lijepo ali kad se moskovska knezevina oslobodila i uzdigla te pocela se siriti i objedinjavati ruske zemlje pa naposljetku osvojila i samu litvu i poljsku e to naravno nije valjalo ali sta ces povijesni kotac se okrece ne stalno u istom pravcu a poljacima i litvancima bi bilo pametnije da ne cackaju i provociraju previse ruskog medu da im se to kasnije ne bi osvetila a zaradi cega .