I u vrijeme premijerskog mandata Milke Planinc, kao i danas Jadranke Kosor, politika je dala zadnju riječ na sve ekonomske mjere, a oba razdoblja mogla bi se nazvati razdobljima preživljavanja i stagnacije. Obje premijerke preuzele su vlade u vrijeme složenih i teških okolnosti. Pa se stoga profesor Ivo Družić nadovezuje da su žene te koje dobivaju zadatak kada drugima ne ide. Ali i to da su obje vrlo brzo stekle autoritet u društvu.
Ekonomija u fokusu
No, uspoređivati vladavinu tada i sada, slažu se stručnjaci, gotovo je neizvedivo. Danas ipak živimo u demokratskom društvu, tržišno orijentiranom. Osamdesetih godina tadašnja Jugoslavija bila je zatvorenija zemlja, iako puno otvorenija u odnosu na ostale socijalističke zemlje. No, već je tada socijalizam zbog velike zaduženosti i pritiska Zapada slabio. Prisjeća se tako Slavko Kulić s Ekonomskog instituta kako nam je 1982. godine Amerika reprogramirala dug od 7,4 milijarde dolara, ali uz uvjet da se socijalizam u zemlji više ne spominje. Bez tog reprograma nastao bi, kaže, financijski kolaps.
Profesor Dragomir Vojnić, koji je tada bio jedan od članova Savezne komisije za dugoročnu stabilnost čiji je zadatak tada bio dugoročni program ekonomske stabilizacije, kaže pak da je reprogram više bio vezan uza strah Zapada od raspada Jugoslavije nakon Titove smrti i mogućeg neotplaćivanja duga. Ekonomija je tada bila u fokusu, a drukčije polazište nije ni bilo moguće jer nakon rasta od pedesetih godina gospodarstvo zemlje osamdesetih je počelo stagnirati.
– To je M. Planinc prepoznala i odigrala veoma pozitivnu i važnu ulogu u ekonomiji – kaže Vojnić.
Danas je situacija slična. Ekonomija stagnira, štoviše, izlazak iz krize sve je upitniji. Vlada J. Kosor donijela je mjere gospodarskog oporavka, no za razliku od M. Planinc, koja je uza sebe držala savjetnike iz raznih područja, pa tako i ekonomije, ova ih se vlada, izgleda, vrlo brzo odrekla.
Usklađivanje mišljenja
Iako su i tada ekonomske mjere bile pod palicom politike kao i danas, tada je, drže stručnjaci, teže bilo donositi odluke ne samo zbog zadnjeg mišljenja Centralnog komiteta nego i zbog usklađivanja mišljenja svih republika i pokrajina. M. Planinc je, kaže Vojnić, odigrala važnu ulogu u svladavanju krize upravljanja. Jer, neke su republike tada bile više izvozne, neke su se zalagale za drukčiji tečaj itd. Danas Vlada to usklađivanje mora raditi među strankama. A bez obzira na utjecaj politike, kaže profesor Mato Crkvenac, M. Planinc postupala je odgovorno i nije improvizirala.
– Vladala je stvarima, bila sposobna, shvaćala što je bitno i nije bila površna u pitanju ekonomije, bez obzira na to što nije bila ekonomski stručnjak – tvrdi Crkvenac.
U ono vrijeme vlada Jugoslavije radila je uime radnika i socijalni mir kupovao se pod svaku cijenu, pa i novim zaduženjem.
– Stoga smo i imali mali rast gospodarstva, gotovo stagnaciju, a istodobno je zaposlenost rasla, što je bio dokaz neefikasnog sustava – kaže Družić.
I danas je J. Kosor važan socijalni mir, no kako je domaće gospodarstvo nezdravo sada već 30 godina, rezovi su nužni. Stoga je situacija teža, ali reforme lakše provedive nego što bi to bilo tada. Zato su u ono vrijeme postojale druge vrste mjera, kao što je ograničenje uvoza velikog dijela robe široke potrošnje, štednja na gorivu ograničenjem vožnje automobilima, ograničavanje putovanja u inozemstvo...
Danas nemoguća misija
Takve mjere danas su sigurno neizvedive, a potrebne su one koje će, kao što je već poznato, podignuti produktivnost. I tada je zemlja bila pod velikim opterećenjem vanjskog duga, kao i danas, pa se tu i može povući paralela dviju vlada. Ali, dodaje Vojnić, tada je ipak kriza bila umjerenija nego danas. No, tada je postojala poznata dužnička kriza od Južne Amerike do Afrike, odnosno slabije razvijenih zemalja, što je pratilo skupo zaduživanje. Tada je zapravo glavni zadatak ekonomije bio da sačuva zemlju od financijskog kolapsa.
>>Usporedba vladavine Milke Planinc i Jadranke Kosor
Danas je situacija u vezi s tim pitanjem ipak lakša jer smo otvoreniji i bliži Zapadu. I također, kaže Družić, usporede li se dva sistema, osamdesetih je sve krenulo nizbrdo, a danas, zbog NATO-a i EU, situacija ipak izgleda optimističnijom. U vrijeme M. Planinc već je postojala suradnja s MMF-om i Svjetskom bankom koju ova vlada u drugom mandatu odbija. I dok bi ekonomski stručnjaci starije generacije rekli da je M. Planinc bila čvrsta u svojim odlukama, trenutačno za J. Kosor mogu reći da se ipak u svojim potezima gubi. Jer, zaključuje Mato Crkvenac, izgleda da je prije ipak bilo više sustavnosti u odlučivanju nego danas.
U biografiji vjerojatno neće biti spomenuto da je zbog nje Jugoslavija svojevremeno prestala uvoziti čokoladu \"Milka\", jer je uz naziv bila i slika krave.