Maceljska šuma jedno je od najvećih masovnih grobišta u Hrvatskoj gdje
je nakon Drugog svjetskog rata pobijeno od 12 do 15 tisuća ljudi.
Živi svjedoci
Taj komunistički zločin godinama se prešućivao, a u Maceljskom gorju
još je veliki broj neistraženih jama. Uoči prve nedjelje u lipnju kad
se u Maclju služi spomen-misa za sve ubijene predstavljen je
dokumentrani film Macelj - gora zločina, u produkciji Udruge Macelj
1945. Film je nastao u suradnji s povjesničarem Josipom Jurčevićem te
sa živim svjedocima, koji u filmu progovaraju o strahotama koje su
zadesile ljude nakon ratnih zbivanja.
Jedan od njih je i Stjepan Brajdić, koji je te 1945. preživio, a danas
je predsjednik Udruge Macelj 1945. i jedan od veliki boraca da se
istina o Maclju ne prešućuje.
- Istina je danas vrlo opasna, mnogi se više boje zakopanih kostiju
nego nas živih - kazao je Brajdić i spomenuo kako su još živi i oni
koji imaju nešto na svojoj savjesti, pa je vrijeme da olakšaju dušu. U
filmu progovaraju i mještani Maclja i okolnih sela koji su danas u
godinama, ali se živo sjećaju kolona nemoćnih i jadnih nenaoružanih
ljudi koji su partizani tjerali u šumu.
Ti su jadnici za sobom ostavljali slike, satove, krunice i druge stvari
koje su imali uz sebe kako bi ostavili svoj trag jer su znali da s
njihova križnog puta nema povratka. Žicama probijeni ruke
Domaći ljudi morali su šutjeti. Odbačene stvari nisu smjeli dirati jer
bi i oni bili ubijeni.
- Mogli smo samo gledati kako gladni i jadni neki i bez bez cipela idu
prema šumi - kažu svjedoci. Štefanija Lamot sjeća se kako su se svaki
čas čuli rafali mitraljeza. Vid Guntner prisjeća se kako su partizani
ljude u Đurmancu na kolodvoru izvlačili iz vagona te im žicom probijali
ruke i u koloni tjerali prema Maclju.
Oni koji nisu mogli hodati zbog slabosti govorili su im da ostanu, da
će se vrati po njih, pa su ljudi umirali na cesti. Povjesničar Josip
Jurčević i Mihovil Bogoslov Matković u filmu su iznijeli niz povijesnim
činjenica. Ti zločini nisu posljedica ratnih okolnosti, nego precizno
razrađen ideološki plan, istaknuo je Josip Jurčević.
ŽRTVE PORAĆA