Mađarska tranzicijska priča, koja je svojedobno obećavala, završila je
potopom, sudeći po izdašnom zajmu koji je morala zatražiti od
Međunarodnoga monetarnog fonda. Naime, paket pomoći posrnuloj Mađarskoj
iznosi nevjerojatnih 25 milijardi dolara, od toga je Europska unija
svojoj članici posudila 16,8 milijardi, Svjetska banka jednu milijardu,
a MMF 8 milijardi dolara. Riječ je o golemom iznosu, mnogo većem nego
što je, primjerice, dobio Island ili pak Ukrajina.
– Trebali bismo se pripremiti na borbu Europe i svijeta s recesijom, a
za mađarsko gospodarstvo prognozirati smanjenje i do jedan posto
aktivnosti, a ne njihov rast – kazao je mađarski premijer Ferenc
Gyurcsany. Paket uključuje mjere koje trebaju osigurati likvidnost u
domaćoj i stranim valutama, kao i snažnu kapitalizaciju bankarskog
sustava. Važne mjere u fiskalnom području trebaju ograničiti
financijske potrebe vlade i osigurati dugoročnu održivost podmirivanja
vanjskog duga.
Valuta pala 20 posto
Globalna financijska kriza Mađarsku je dohvatila već načetu, jer
posljednjih nekoliko godina fiskalni rezultati nisu bili
zadovoljavajući, deficit se vrtio oko 10 posto, istodobno BDP je bio
nizak, a za 2009. godinu već su projekcije smanjene na ispod dva posto.
S jedne strane ulagači su sve više ulagali, posla je bilo sve više, no
reforme, poput zdravstvene i mirovinske, stajale su u mjestu i Mađarska
je rasla na potrošnji i potražnji – objašnjava Ante Babić, neovisni
analitičar. Burza je bujala, prinosi su bili veliki, što s jedne strane
govori o tome da se trgovalo špekulativnim kapitalom. Fondovi su bili
primamljivi zbog visoke inflacije.
Valja znati da je na Mađarskoj burzi zaživjelo sekundarno tržište,
sekuritizacija je uzela maha, otkupljivali su se portfelji, primjerice,
stambeno subvencioniranih kredita. Kriza je pak donijela brzo
povlačenje ulaganja, i kapitala s burze, a istodobno je potražnja sve
manja, posebice u dosad jakoj automobilskoj industriji. Zaposlenost je
upitna, a potrošnja je sve manja. A mađarska valuta u samo mjesec dana
srozala se 20 posto.
Pozicija Ine i MOL-a
Moglo bi se postaviti pitanje je li MOL pravi strateški partner
Hrvatskoj.
I dok Ante Babić smatra da bi sada Vlada zamjenom dionica napravila
pravi potez budući da cijena MOL-a pada, Ante Žigman, član uprave
Partner banke, tvrdi da bi, po njegovu mišljenju, bolje bilo da država
ima kontrolni paket u Ini te da je pravo pitanje za Ministarstvo
financija može li kupiti ‘kontrolni paket’ u Ini. Jer, smatra, bolje
imati svoj stan negoli dio u kući u kojoj ne smijete prespavati. Kako
bilo, Mađari će dugo vraćati 25 milijardi USD zajma!
Gospodarski posrnuloj susjednoj nam državi odobren rekordan zajam
