Mađarska tranzicijska priča, koja je svojedobno obećavala, završila je potopom, sudeći po izdašnom zajmu koji je morala zatražiti od Međunarodnoga monetarnog fonda. Naime, paket pomoći posrnuloj Mađarskoj iznosi nevjerojatnih 25 milijardi dolara, od toga je Europska unija svojoj članici posudila 16,8 milijardi, Svjetska banka jednu milijardu, a MMF 8 milijardi dolara. Riječ je o golemom iznosu, mnogo većem nego što je, primjerice, dobio Island ili pak Ukrajina.

– Trebali bismo se pripremiti na borbu Europe i svijeta s recesijom, a za mađarsko gospodarstvo prognozirati smanjenje i do jedan posto aktivnosti, a ne njihov rast – kazao je mađarski premijer Ferenc Gyurcsany. Paket uključuje mjere koje trebaju osigurati likvidnost u domaćoj i stranim valutama, kao i snažnu kapitalizaciju bankarskog sustava. Važne mjere u fiskalnom području trebaju ograničiti financijske potrebe vlade i osigurati dugoročnu održivost podmirivanja vanjskog duga.

Valuta pala 20 posto
Globalna financijska kriza Mađarsku je dohvatila već načetu, jer posljednjih nekoliko godina fiskalni rezultati nisu bili zadovoljavajući, deficit se vrtio oko 10 posto, istodobno BDP je bio nizak, a za 2009. godinu već su projekcije smanjene na ispod dva posto.

S jedne strane ulagači su sve više ulagali, posla je bilo sve više, no reforme, poput zdravstvene i mirovinske, stajale su u mjestu i Mađarska je rasla na potrošnji i potražnji – objašnjava Ante Babić, neovisni analitičar. Burza je bujala, prinosi su bili veliki, što s jedne strane govori o tome da se trgovalo špekulativnim kapitalom. Fondovi su bili primamljivi zbog visoke inflacije.

Valja znati da je na Mađarskoj burzi zaživjelo sekundarno tržište, sekuritizacija je uzela maha, otkupljivali su se portfelji, primjerice, stambeno subvencioniranih kredita. Kriza je pak donijela brzo povlačenje ulaganja, i kapitala s burze, a istodobno je potražnja sve manja, posebice u dosad jakoj automobilskoj industriji. Zaposlenost je upitna, a potrošnja je sve manja. A mađarska valuta u samo mjesec dana srozala se 20 posto.

Pozicija Ine i MOL-a
Moglo bi se postaviti pitanje je li MOL pravi strateški partner Hrvatskoj.

I dok Ante Babić smatra da bi sada Vlada zamjenom dionica napravila pravi potez budući da cijena MOL-a pada, Ante Žigman, član uprave Partner banke, tvrdi da bi, po njegovu mišljenju, bolje bilo da država ima kontrolni paket u Ini te da je pravo pitanje za Ministarstvo financija može li kupiti ‘kontrolni paket’ u Ini. Jer, smatra, bolje imati svoj stan negoli dio u kući u kojoj ne smijete prespavati. Kako bilo, Mađari će dugo vraćati 25 milijardi USD zajma!

Video sadržaj

8

RAJ ZA DOMAĆICE

VIDEO Ovako izgleda kuhinja eurozastupnice Biljane Borzan: Moderni uređaji i otok prekriven granitom

isprobajte!

Recite zbogom kamencu u kuhalu: Uklonite ga uz pomoć ove 'čarobne' otopine

4

IZJAVA TRENERA PLAVIH

Bjelica dočekao pobjedu pa progovorio o dolasku Oršića i jednog svog igrača prozvao legendom

RECENZIJA

Testirali smo Xiaomi Smart Air Purifier Elite u uredu i evo što mislimo

Stipe Bumber

Jedna vrsta štednje je hit među studentima: 'Studenti nisu bespomoćni kad su u pitanju financije'

Vozači, budite na oprezu: Prevaranti koriste jednostavan, ali kreativan način obmane