Slučaj Silvije Bungić pokrenuo je lavinu reakcija, uglavnom majki koje su, kao i ona, bile zakinute za puni iznos rodiljske naknade. Među mnogima koje su se javile u Večernjakovu redakciju s istim problemom jest i inženjerka elektrotehnike, mr. sc. Vesna iz Zagreba (podaci poznati redakciji). Njezin je dvanaestogodišnji radni staž “prekinut” jer je bila prisiljena uzeti dva mjeseca roditeljskog dopusta (do 3. godine djetetova života) nakon što joj je prvo dijete napunilo godinu dana. Dijete je, naime, rođeno u siječnju, pa ga nijedan vrtić u Zagrebu nije htio upisati u uobičajenom vrtićkom upisnom roku u svibnju, te je to mogla učiniti jedino u svibnju – sljedeće godine. No, to je nju i drugo joj dijete koštalo pune rodiljske naknade.
– Za ta dva mjeseca samostalno sam uplaćivala doprinose na mirovinskom, baš kao što je vaša čitateljica iz Varaždina savjetovala profesorici Bungić. Zdravstveno sam bila osigurana preko supruga.
Staž i “staž”
Ali, premda mi je u radnoj knjižici staž neprekinut, kažnjena sam rodiljskom naknadom za drugo dijete u iznosu kao da sam sve vrijeme bila nezaposlena. U HZZO-u su mi rekli da oni zakon tumače kao da nisam uplaćivala zdravstveno osiguranje. Na stranu što to kažu nepristojno i drsko, takvo je tumačenje nelogično i nepravedno jer Zakon o rodiljskim i roditeljskim potporama ne kaže da morate uplaćivati zdravstveno, već da morate imati neprekinut staž. A u mojoj radnoj knjižici staž je neprekinut! – kaže gospođa Vesna.
Iz HZZO-a, međutim, napominju da “produljeno osiguranje, koje se u HZMO-u evidentira nakon prestanka radnog odnosa, nije isto što i staž prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je bitan za određivanje naknade plaće za rodiljni dopust”. Prema Zakonu, kažu, staž osiguranja je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja“.
No, prema tumačenju više odvjetnika, diskriminirajuća je već i odredba po kojoj samo roditelji koji su bili u kontinuitetu zaposleni 12 mjeseci prije odlaska na rodiljski dopust primaju naknadu u visini svoje pune plaće prvih šest mjeseci djetetova života, dok majke koje imaju npr. 10 godina staža, ali i “rupu” u stažu od nekoliko dana ili tjedana jer su na nesreću 10 mjeseci prije rodiljskog dopusta mijenjale poslodavca, primaju naknadu od 1663 kune kao i nezaposlene rodilje.
Zaštita majčinstva
– Ta je odredba diskriminirajuća jer su njome žene u istoj situaciji bez realne osnove stavljene u neravnopravan položaj iako se diskriminacija zabranjuje po svim osnovama. Mislim da ima elemenata za ocjenu ustavnosti toga članka zakona jer ne može bez razumnog razloga jedna žena biti stavljena u povoljniji položaj u odnosu na drugu. Ustav posebno štiti materinstvo i obitelj – kaže odvjetnica Višnja Drenški Lasan.
– Što se štiti takvom odredbom? – pita se odvjetnik Emil Havkić. – Državni interes da ne plati punu naknadu ženi koja nema 12 mjeseci neprekinutog rada. Ako je cilj da se država zaštiti od plaćanja punih rodiljskih naknada u slučajevima kad je riječ o fiktivnom zapošljavanju, onda se to trebalo riješiti inspekcijskim nadzorima, odnosno provjerom na terenu da se vidi jesu li ti roditelji stvarno ili fiktivno zaposleni. Ovako, mislim da se radi o diskriminaciji – kaže odvjetnik Havkić.
Da je riječ o selektivnom tumačenju protivnom smislu zakonske odredbe misli i odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko.
– Intencija zakonodavca je osigurati primjeren životni standard jednak onom prije rođenja djeteta pa je ovo povreda ustavnog prava na zaštitu majčinstva – kaže ona.
mogu biti sretni da netko rađa djecu u ovakvoj državi, da ima ljudi koji se osjećaju dovoljno sigurnima da ih imaju. da ima ljudi koji imaju posao ili su na minimalcu i ljudi koji imaju krov nad glavom.