Par crnih makaki majmuna iz privatnog zoološkog vrta u Zatonu Obrovačkom, koji je nakon prijave zbog držanja životinja u nehumanim uvjetima zatvorila veterinarska inspekcija, uživa u državnom Centru za zbrinjavanje zaštićenih životinja u Ruščici kod Slavonskog Broda. Na stanje u zoološkom vrtu u Zatonu Obrovačkom još prije sedam godina prvi su upozorili Prijatelji životinja ukazavši na loše uvjete u kojima se drže životinje. Već su tada počeli slati i prve prijave inspekcijama. Ovog ljeta stigla je i alarmantna dojava jedne turistice koja je bila zgrožena viđenim u tom ZOO-u. Prema njezinu kazivanju, životinje su bile u malim kavezima, na betonu i suncu, uz samu cestu. Rijetko koja imala je hlada, a i vode im je nedostajalo. Afrički paun nije imao pola krila, iz rane mu je curila krv, nojevi nisu imali perja. Ipak, najviše ju je pogodilo stanje u kojem je zatekla majmuna.
– Zavukao se u jedan dio kaveza u kojem je bilo malo hlada, nije reagirao kad sam ga zvala, potpuno bezvoljan. Njega sam i slikala. Kako je moguće da te životinje tako žive, pa zar se nitko o njima ne brine, nitko ne reagira? – pitala se tada turistica. Iz Ministarstva poljoprivrede u međuvremenu su izvijestili kako je sporni zoološki vrt zatvoren. Inspekcijom je utvrđeno da je zoološki vrt godinama radio bez dozvole i dokumenata o migraciji i zdravlju, a ozlijeđenim životinjama nije osigurana veterinarska skrb. Manji broj životinja ostavljen je u posjedu vlasnika. Dozvoljeno mu je držanje, ali ne i njihovo izlaganje posjetiteljima. Zatečene divlje životinje preuzele su nadležne službe, a makakiji su novi privremeni smještaj pronašli u centru obitelji Milec u Ruščici.
Zmije u autobusu
Za veterinarsku inspekciju predmet je time okončan jer su životinje, kako su nam rekli, u primjerenom smještaju i izvrsna zdravstvenog stanja. U to smo se ubrzo i sami uvjerili. Nakon kratkotrajne prilagodbe, tri godine stara ženka i dvostruko stariji mužjak brzo su postali jedni od najrazigranijih stanovnika ruščičkog ZOO-a. Sada imaju sve što im treba, od hrane i vode preko veterinarske skrbi do prostrane i njihovim potrebama prilagođene nastambe.
– Ne znam u kakvim su uvjetima majmuni živjeli prije, ali sada su, kao što vidite, u dobrom stanju, mirni su i socijalizirani. Po onome što sam vidio, čini mi se da su uredno hranjeni. Dlaka im je lijepa i uredna, nisu izgrebani ni izderani. Međutim, očito su bili u nekoj manjoj nastambi jer, čim su došli ovamo, odmah su počeli istraživati – kaže voditelj ruščičkog centra Mirko Milec. Makakiji obožavaju biti u centru pažnje i bez imalo srama poziraju pred kamerama. Svima je poznato kako se radi o iznimno inteligentnim životinjama, a Mirko svjedoči kako majmuni često reagiraju kao ljudi. Svi posjetitelji ih vole, osobito djeca. Osim njih, u azilu je otprije još jedan par crnih makakija, koji je nedavno dobio prinovu. Hoće li i pridošlice iz Zatona Obrovačkog dobiti mladunče, tek će se vidjeti, a država će odlučiti hoće li ih možda premjestiti ili će ostati na trajnoj skrbi u Ruščici.
– Uglavnom su razigrani i živahni, ali njihovo ponašanje ovisi o trenutačnom raspoloženju. Evo, sada su siti i miruju, ne žele ni banane ni bilo što drugo. Poslije doručka obično su malo lijeni, ali već poslijepodne igrat će se lovice i vješati po ljuljački – ističe Milec.
Crni makakiji nisu jedine zaplijenjene životinje koje su svoj novi dom pronašle u ovom malom slavonskom selu. Mnoge od sedamdesetak vrsta i više od 400 jedinki, od papiga, nojeva, golubova i sova do alpaki, kornjača, zmija, somalijskih i grivastih ovaca, dopremljene su upravo nakon zapljene. Još je u svježem sjećanju prošlogodišnji rekordni “ulov” čak 715 kornjača, koje su na graničnom prijelazu s Bosnom i Hercegovinom u Županji u Hrvatsku pokušali prošvercati u 22 vreće. Njihova vrijednost na crnom tržištu procijenjena je na oko 3 milijuna kuna. Vlasnik nikada nije uhvaćen, a ljudi koji su ih prevozili govorili su da ništa ne znaju. Međutim, pretpostavlja se da su ih iz Albanije ili Makedonije, gdje obitavaju, vozili nekamo u zapadnu Europu. Ispočetka su sve te kornjače bile u Ruščici, a onda su polako pronalazile nove vlasnike. U Ministarstvu ih nastoje rasporediti i pronaći im novi smještaj, da ne bude sve na Milecovoj skrbi.
Naime, Ruščica je samo prva ruka i karantena dok im ne pronađu trajni smještaj, a kasnije ih po potrebi premještaju po drugim centrima i ustanovama. Dio zaplijenjenih kornjača udomio je zagrebački zoološki vrt, dio je završio u centru AWAP, a zadnja tura otišla je u Austriju. Kod Mileca ih je ostalo još oko 150. Jednako zanimljiv slučaj zabilježen je u listopadu prošle godine, kada su u autobusu na graničnom prijelazu u Iloku pronađene dvije zmije. Vozaču autobusa netko je dao torbu i rekao mu da je preveze do odredišta, gdje će ih netko uzeti. Vozač ju je preuzeo u Novom Sadu, nemajući pojma da se unutra nalaze golema boa konstruktor i burmanski albino piton. Bili su zamotani u vreću. Zmije su isprepadale carinike koji su u prostoru za prtljagu primijetili kako se u jednoj torbi nešto miče. Uzeli su vreću i otvorili je. Bili su šokirani prizorom. S obzirom na to da vozač busa nije prijavio zmije, protiv njega je podnesen prekršajni nalog te je kažnjen s 1500 kuna. Ove zmije nisu na popisu zaštićenih vrsta. Boa konstruktor je neotrovna i naraste do tri metra, burmanski piton do četiri. Također nije otrovan. Godišnje se u Hrvatskoj prošverca na tisuće egzotičnih životinjskih vrsta. Glavni motiv nezakonite trgovine leži u zaradi, koja se na globalnoj razini kreće od 60 do 150 milijardi kuna. Među zaplijenjenim je životinjama najviše ptica, osobito papiga i golubova. U Ruščici je trenutačno u karanteni veći broj golubova zaplijenjenih na autocesti kod Nove Gradiške, a o njihovoj će sudbini odlučiti država.
I građani dovoze životinje
– Mi nismo klasičan zoološki vrt, nego centar za zbrinjavanje. Ipak, ima i životinja koje ostanu na trajnoj skrbi, a uspijemo dobiti i mladunčad. Najsretniji sam bio kada je alpaka dobila mladunče, i to nedugo nakon što joj je uginuo mužjak. Ako je ona dobila potomka, s ostalima će ići pet puta lakše – kaže Milec. U posljednjih nekoliko mjeseci iz zoološkog vrata u Ruščici pušten je velik broj roda, škanjaca i mladih sova. Građani su ih pronalazili ozlijeđene i onemoćale, uzimali i donosili Milecu, odakle su nakon oporavka vraćene u prirodu. Inače, ova će godina u centru ostati upamćena po pravom baby boomu. Na svijet je, naime, došao rekordan broj mladunaca, njih čak tridesetak, na što je vlasnik izuzetno ponosan. Pri tom treba istaknuti kako je riječ samo o krupnijim životinjama poput jelena lopatara, alpake, grivastog skakača, somalske ovce, mini svinje, muflona, srne... One manje poput sitnijih ptica, papiga, patkica ili i fazana i ne broji.
– Tako veliki broj mladunaca dokaz je da se dobro radi, da su životinje zadovoljne i da smo im stvorili dobre uvjete u kojima se one mogu razmnožavati. Jer, životinja koja nema zadovoljene osnovne životne uvjete neće se ni razmnožavati – istaknuo je Milec.
a bre Dačiću uspeli smo u naumu sa kamuflažom sve si bliže Zagrebu