O izmjenama Kaznenog zakona vezanog uz suzbijanje obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u večerašnjoj emisiji Otvorenog govorili su ministar pravosuđa Ivan Malenica, SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac, voditeljica Ženske sobe i psihologinja Maja Mamula, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
- Ovo je jako veliki iskorak i ovo je jako kvalitetan zakon koji će imati dobre rezultate. Ono što nam prethodi je svakako daljnji dijalog i praćenje što se događa na sudovima i DORH-u. Još smo 2019. godine postavili temelje, a nadam se da će se u budućnosti i više postrožiti ovakve kazne. Kasnilo se zato što smo trebali jednu širu radnu skupinu i vidi se da smo usvojili pojam osvetničke pornografije te proširili pojam bliske osobe. Dodali smo dosta novina i vjerujem da je to opravdalo čekanje, započeo je emisiju ministar Malenica.
- Imali smo slučaj spolnog uznemiravanja gdje žene nisu mogle dobiti pravnu satisfakciju jer su slučajevi otišli u zastaru. Nije realno da žene imaju tri mjeseca da prijave nasilje, a one se za to vrijeme pokušavaju sastaviti natrag i psihički doći k sebi. Vlada još 2020. godine nije htjela staviti na dnevni red takvo produživanje roka prijave koji je SDP predložio. Ne mogu maknuti taj okus gorčine koliko je žena od prošlog prosinca propustilo šansu da ih sustav podrži, no svejedno mi je drago da idemo u tom pravcu i da se nacrt proširio. Ipak, apelirala bih na vladu da ovo sve ide brže, nadovezala se Glasovac.
Da prijaviti nasilje nije stvar hrabrosti, kazala je Maja Mamula.
- Seksualno nasilje ima različite oblike te se prijavi tek 10 posto zlostavljanja. Imamo taj prekluzivni rok od tri mjeseca i nije tu stvar hrabrosti, nego u okolini u kojoj je osoba, a ona je najčešće puna stereotipa za žrtvu. Ovako kao država šaljemo poruku da ozbiljno gledamo na ovakva nasilja. Ipak, nemamo dovoljno servisa za podršku, a ukidanjem tog roka gradimo kockice da se zaista poveća broj prijava, govori.
- Puno se napravilo, ali znali smo za COVID situaciju, no nismo dovoljno napravili. Zadovoljna sam suradnjom ministarstva pravosuđa i udrugama, ali postoji još jedna stvar, a to je tretman počinitelja. Skloništa su napravljena, ali nam nedostaje onaj dio što se događa sa ženom kada izađe iz skloništa i kakvi su uvjeti zapošljavanja. Po istraživanja smo mogli vidjeti da žene nužno ne žele prekid odnosa, nego samo žele prekid nasilja i u tom kontekstu nismo učinili dovoljno. Suci trebaju biti educirani i pred njima je velik posao, nadodala je Ajduković.
Zašto imamo puno recidivista, pojasnio je Malenica.
- Nastavit ćemo kontinuirano raspravljati o primjeni teorije u praksi. Kroz pravosudnu akademiju sigurno ćemo imati edukaciju sudaca. Nije dovoljno samo donijeti normativni okvir već je potrebna i edukacija. Organizirat ćemo s DORH-om i sucima jedan okrugli stol baš o ovom pitanju, govori.
- Osim zakona, i sudske presude šalju veliku poruku. Pravobraniteljica je već pisala o lošim presudama, imamo primjer župana Tomaševića koji je za nasilje dobio šest mjeseci uvjetno, pa imamo slučaj silovanja maloljetnice gdje su se okrivljenici mogli braniti sa slobode, kazala je Glasovac.
A promijeni li nešto nakon izvještaja pravobraniteljice, objasnila je Ljubičić.
- U mnogim segmentima je jako puno napravljeno, devet godina je jako dug period za žrtve, ali s ovim odmakom i područjima kojima se mi bavimo i koje smo napravili čini mi se da je bilo velikog napretka. Sudskom praksom ipak ne mogu biti zadovoljna jer vi nemate jasnu osudu da se radi o štetnom djelu kojom šaljemo počinitelju poruku da to ne smije više napraviti te žrtve više ne žele prijaviti to djelo, govori Ljubičić.
- Ja nemam odnos prema zakonu da je on Sveto pismo i mislim da se on može mijenjati. Koja je to poruka koju šaljemo niskim kaznama? Mi kad pričamo ljudski sa sucima i sutkinjama, oni kažu da to neće proći ni na višim instancama. Pa što nas briga? Ajmo pričati konkretno. Ako imam klijenticu koja je silovana od 12. do 17. godine od strane djeda, zašto će on dobiti kraću kaznu nego što je to dugo radio, upitala je pak Mamula te nadodala:
- Nije istina da organizacije civilne društva nisu reagirale. Ne možemo mi mijenjati praksu, to mora napraviti sustav.
Govoreći o osvetničkoj pornografije, Ljubičić je kazala kako takvi slučajevi imaju sve segmente rodno uvjetovanog nasilja, a ne samo povrede prava na privatnost.
- Takav vid prijetećih poruka između partnera mislim da će biti sve više i više, upozorila je.
- Imamo i 'deepfake' pornografiju osim osvetničke i tu smo među jedinim članicama EU koje su to regulirale, nadovezao se Malenica.
VIDEO Apel liječnika: Ne ostavljajte dijete u autu čak i ako samo idete do kioska!
zašto uporno riječ "rodno", a ne "spolno"?