Manhattan istoka između raja i pakla

14.05.2009.
u 18:00

Bombay, indijski megalopolis koji je ovih dana na naslovnice svjetskih medija dospio zbog više od 100 poginulih i stotina ranjenih u terorističkim napadima, svoju je slavu posljednjih godina stekao kao gospodarsko i financijsko središte te se u Indiji, a i širim okvirima, s pravom naziva “Manhattanom istoka”.

U njemu su svoj dom pronašle kiklopske kompanije kao što je Tata Group s godišnjim prihodom od 62,5 milijardi dolara, Reliance Industries (28,34 milijarde), Aditja Birla Group (24,12 milijardi), Hindustan Petroleum (18,10 milijardi) te mnoge druge, s tim što se četiri navedene mogu pohvaliti sigurnim mjestima na Fortuneovoj ljestvici 500 korporacija s najvećim prihodima na svijetu.

Bombay duguje prosperitet liberalizaciji tržišta od 1991., otkad bilježi gospodarsku eksploziju te je danas praktično nezamisliva industrijska grana u kojoj Bombay nije indijski šampion. Peti najveći grad na svijetu sa 13 i pol milijuna stanovnika na užem gradskom području, odnosno sa 21 milijun stanovnika na širem, ostvaruje pet posto indijskog BDP-a, 40 posto trgovinske razmjene s inozemstvom i 70 posto financijskih transakcija u Indiji.

Bollywood
Medicina, automobilska, naftna i elektronička industrija, informatika, prerada dijamanata i još niz područja na kojima bombayska elita mlati grdni novac zvuči impresivno. Ali, svakome tko imalo poznaje prilike u Indiji u najmanju ruku podjednako impresivno djeluje i podatak da je u Bombayu smješten Bollywood (Bombay + Hollywood), središte hindske filmske industrije, najveći indijski proizvođačfilmova i jedan od najvećih u svijetu. Melodramatski tekstovi, crno-bijeli karakteri te prizori obitelji, Boga, majke, dužnosti i samopožrtvovnosti na filmskom platnu mogu djelovati smiješno, posebno uz šarenilo, pjesmu i ples gdje god se to može ugurati.

No, kad se zna da za takvim filmovima luduje tržište od milijardu ljudi, a zvijezde poput glumice Ayshwarye Rai imaju status božanstva, računica je vrlo ozbiljna i nadasve unosna. Stoga nije čudno što je Bombay grad glamura i modnih marki te sa svojim luksuznim četvrtima, u kojima najam imalo pristojnijeg stana stoji između 7 i 10 tisuća eura mjesečno, i glamuroznim hotelima nimalo ne zaostaje za blještavilom bogataških meka u zapadnom svijetu.

Mračna strana
Ali kao što blještavilo EU i SAD-a ima i naličje, tako i grad koji je poznat po tome što se nalazi na sedmome mjestu na svijetu po broju milijardera koji u njemu žive ima mračnu stranu. Čak 60 posto stanovnika živi u slamovima, sirotinjskim naseljima sklepanim od priručnog materijala, bez struje i vode.

U jeku indijskog gospodarskog zamaha s više od 8 posto godišnjeg rasta BDP-a blagostanje je zaobišlo milijun stanovnika Dharavija, drugog najvećeg azijskog slama, smještenog u centru. Iako novije studije o stanju u vezi s urbanom sirotinjom za Bombay ne postoje, što govori o odnosu gradskih vlasti, o kakvom je životu riječsvjedoče podaci poput onoga da u Dharaviju jedan javni zahod, a drugi ni ne postoje, dolazi na svakih 800 stanovnika.

I to unatočtome što nije riječni o nezaposlenim ni o neobrazovanim stanovnicima (pismenost je 80 posto). Takvo stanje, a posebno projekcije o porastu stanovništva do 2015. na čak 28 milijuna, uzrokuje neopisive frustracije čak i u tradicionalno kastinskom društvu poput Indije. U tom svjetlu i povremeni teroristički napadi, a u posljednjem su se ciljali bogati stranci, imaju posebnu težinu.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije