Iako su učitelji i nastavnici ključna pokretačka snaga procesa učenja u svakom obrazovnom sustavu, diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, nastavnička struka već godinama proživljava stručnu krizu, privlači sve manje mladih i gubi one koji su se školovali da postanu učitelji i nastavnici. Oni pak koji ostaju u sustavu diljem Europe svjedoče o sve većoj izloženosti stresu, kao što sve jasnije izražavaju nezadovoljstvo uvjetima rada, satnicom i plaćom. Sve to iskazano je u velikoj analizi obrazovnih politika i politika za mlade objavljenoj u izvješću Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu. Tako, primjerice, više od trećine učitelja i nastavnika mlađih od 35 godina u EU ima ugovor na određeno vrijeme, a u Španjolskoj, Italiji, Austriji i Portugalu takvih je više od dvije trećine.
Jedan od pet na ugovoru
Drugim riječima, na razini EU jedan od pet nastavnika zaposlen je na ugovor na određeno vrijeme, a ako se u toj statistici promatraju samo nastavnici mlađi od 35 godina, onda ugovor na određeno vrijeme ima jedan od troje zaposlenih nastavnika. Kada je pak riječ o stresu na poslu, tada na razini EU gotovo 50 posto nastavnika navodi da osjeća "prilično" ili "mnogo" stresa na poslu, a prema istraživanju čini se da su pod najvećim pritiskom upravo nastavnici u Mađarskoj, Portugalu i Engleskoj. Najveći im stres stvaraju administrativni zadaci, previše ocjenjivanja,odgovornost za postignuća učenika, ali i ponašanje u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela, koji se prečesto mijenjaju. Sva su te uzroke stresa potvrdili su i hrvatski nastavnici u zasebnom istraživanju koje je u našim školama proveo i nedavno predstavio Institut za društvena istraživanja. Ipak, unatoč tim navodima, jasno je da veliki dio radnog vremena nastavnika, kako u EU tako i u Hrvatskoj, zapravo ne uzima sama nastava i podučavanje, jer učitelji i nastavnici na razini EU navode da je manje od polovine njihova radnog vremena (46,8 posto) zapravo posvećeno nastavi.
Više od 50 posto radnog vremena podučavajući provode tek nastavnici u Belgiji (francuska zajednica), Estoniji, Finskoj i Turskoj. Planiranje i ocjenjivanje kao učiteljske aktivnosti u Finskoj zauzimaju najviše petinu njihova radnog vremena. S druge strane, učitelji i nastavnici u Francuskoj, Malti i Portugalu gotovo trećinu radnog vremena posvećuju planiranju i ocjenjivanju. Učitelji u Rumunjskoj i Finskoj provode manje od tri posto radnog vremena obavljajući administrativne zadatke, dok oni u Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu posvećuju sedam posto radnog vremena tim zadacima.
Sati za usavršavanje
Nasuprot administrativnim zadacima, većina učitelja i nastavnika u izvješću EU manje od tri posto svojeg radnog vremena posvećuje aktivnostima stručnog usavršavanja.
Od takvog prosjeka odskaču upravo učitelji u Litvi koji od svog radnog vremena za stručna usavršavanja u radu s učenicima i na nastavi potroše pet posto, za razliku od onih u Belgiji (flamanska zajednica) gdje na usavršavanje učitelji i nastavnici potroše tek 1,7 posto. Štoviše, švedskim nastavnicima ukupno tjedno radno vrijeme obuhvaća 104 godišnja sata posvećena stalnom stručnom usavršavanju. U Irskoj, uz broj nastavnih sati, ugovori učitelja i nastavnika uključuju 33 sata (sati Croke parka) posvećena drugim aktivnostima tijekom godine. Riječ je o jednom satu na tjedan.Takav podatak za domaće, odnosne hrvatske učitelje i nastavnike ne postoji jer je on upravo u toj kategoriji nemjerljiv. Ali zato postoji europska statistika koja svjedoči da učitelji i nastavnici u Danskoj, Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj posvećuju više od sedam posto svojeg radnog vremena timskom radu i dijalogu s kolegama s kojima razmjenjuju iskustva o načinima podučavanja kako bi učenicima pružili kvalitetno obrazovanje.
