U Hrvatskoj je u 2021. zabilježena rekordna potrošnja, samo u prosincu Hrvati su potrošili 17 i pol milijardi kuna, a ministar financija Zdravka Marića rekao je u ponedjeljak za HTV kako su to očekivali podatci s obzirom da je cijela prošla godina bila na 'zaista dobroj razini'.
"Podaci o rekordnoj potrošnji u prosincu su nas dijelom iznenadili, ali to je ono što smo očekivali. Vidjeli ste da je cijela prošla godina bila na zaista dobroj razini; tih gotovo 5 posto više vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na 2019.", komentirao je ministar financija Marić u središnjem Dnevniku HTV-a.
Napomenuo je kako već neko vrijeme podatke u vezi s fiskalizacijom Ministarstvo uspoređuje s 2019., a ne s 2020.
Spomenuo je još nekoliko podataka - 23. prosinac 2021. je bio najizdašniji, izdano je gotovo 8 milijuna računa, gotovo 900 milijuna kuna vrijednost je fiskaliziranih računa. To je rekord za prosinac. Međutim, rekord od kada postoji fiskalizacija, još uvijek drži onaj petak prije Velike Gospe ove godina, kada je bilo gotovo milijardu kuna fiskaliziranih računa u jednom danu, dodao je Marić.
Kaže kako su postignuti rezultati bili bolji od očekivanih.
"Da je netko, ne samo nama u Vladi već i analitičarima i bilo kojem hrvatskom građaninu, ponudio ovo što se ostvarilo tijekom 2021. ja sam siguran da bi mnogi odmah to potpisali. Ja prvi. Tim više što kada bih i prezentirao takve brojke prije godinu, godinu i pol, mnogi bi rekli da to nije realno. No, vidimo da smo pokazali da imamo i znanja i sposobnosti svi skupa jer gospodarski rast je zasluga svih koji doprinose u gospodarstvu", poručio je ministar financija.
Ističe kako je njihova originalna procjena rasta za prošlu godinu bila 5 posto.
"Zadnja procjena je bila 9 posto, a po svemu sudeći došli smo na granicu dvoznamenkaste stope rasta, što je zaista jako dobar rezultat i bit ćemo među tri zemlje s najvišim rastom u 2021.", procijenio je.
Napominje kako treba gledati prema naprijed. "I dalje ima izazova, prvenstveno vezanih uz COVID, inflaciju i sve ove globalne poremećaje prvenstveno vezane uz lance opskrbe. To su po meni dva najveća negativna rizika za ostvarenje naših makroekonomskih projekcija. Međutim, postoji i jako puno ili barem nekoliko snažnih pozitivnih faktora. Tu je prije svega implementacija Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te naš put prema eurozoni i Schengenu", ističe ministar financija.
Naglašava da je Vlada prešla iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta, odnosno da smo već ušli u tu fazu. No, dodao je, jedan od glavnih čimbenika koje treba rješavati kako ne bi postao ograničavajući čimbenik, je nedostatak radne snage. Upravo zato ove mjere koje se tiču aktivne politike, ali i svega onoga što bi trebalo dovesti do porasta zaposlenosti i plaća, treba maksimalno poduprijeti, poručio je Marić.
Podsjetio je da je Europska komisija nedavno odobrila plan restrukturiranja Đure Đakovića. "EK je tako dala potvrdu da sve ono što piše u Planu restrukturiranja, je održivo i izvedivo. Mi smo danas imali sastanak kako bi potvrdili koji su idući koraci, jer ima nekoliko koraka koje je još potrebno napraviti", dodao je.
Procjene prosječne inflacije za 2022. oko 3,5 posto
Ministar financija ističe i kako je inflacija prvenstveno uvezena.
Proteklih nekoliko mjeseci vidimo ubrzanje inflacije. Inflacija je prije svega uvezena, tu je rast cijena sirovina, cijena nafte, poremećaji u opskrbnim lancima. Oni su i doveli do toga da se inflacija izravno, a onda i posredno, odnosno neizravno prelije na čitav niz artikala. Najčešće se spominje segment hrane i prehrambenih artikala, ali isto tako znamo i kakva je situacija bila s naftom i pogonskim gorivima. rekao je Marić.
" Što se tiče naših predviđanja, za nekoliko ćemo dana imati podatak za prosinac; očekujemo da će doći do nastavka ubrzanja inflacije kao i u prvoj polovici godine. Temeljem sada raspoloživih podataka, procjene prosječne inflacije za 2022. su oko 3,5 posto", kazao je.
Prema ovoj procjeni, dodao je, netko može zaključiti ili projicirati da će rast cijena u 2022. biti nešto veći od rasta plaća. To nije još u potpunosti sigurno, procijenio je Marić, rekavši kako vjeruje da postoji nekoliko snažnih pokretača koji će vući porast plaća na više.
"Kod poduzetnika je to s jedne strane nedostatak radne snage, pa će jednostavno biti prisiljeni dizati plaće, a s druge strane i mjere aktivne politike zapošljavanja bi trebale dati taj doprinos. Ako slučajno rast cijena bude nešto veći od rasta plaća, što još uvijek nije sigurno, ali ako se i dogodi, ta razlika neće biti tako velika da bi trebala nešto značajnije ugroziti standard hrvatskih građana", ocijenio je.
Ministar financija Marić zaključno je poručio kako "inflacija nije nešto na što u Vladi odmahuju rukom, već nešto što prate, analiziraju i vrlo ozbiljno shvaćaju".
Ova fiskalizacija je pun pogodak, a još da se baš svaki račun fiskalizira, kafić, frizer, automehaničar itd, itd, koliko bi se punila državna kasa.