Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da je Vlada na više korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 posto, a osvrnuo se i na najavljeni paket mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata, naznačivši da se u tom kontekstu razmatra snižavanje PDV-a.
Marić je uoči sjednice Vlade izjavio da u Vladi ne "sjede skriženih ruku" te da se prati razvoj situacije oko rasta cijena. Apostrofirao je da je proteklih mjeseci došlo do ubrzanja inflacije, očekuje se da će i podaci DZS-a za prosinac pokazati nastavak tog trenda, a da će stopa rasta inflacije u zadnjem mjesecu prošle godine probiti granicu od pet posto, kao i da će taj efekt biti vidljiv početkom ove godine.
Zbog toga je po njegovim riječima Vlada korigirala projekcije, pa tako trenutno prognozira da će prosječna razina inflacije u 2022. iznositi oko 3,5 posto, što je više od predviđanja u prijedlogu proračuna. Ranije Vladine projekcije za 2022. su predviđale inflaciju od 2,5 posto.
Marić je rekao da bi dinamika kretanja inflacije trebala biti obrnuta u odnosu na 2021. godinu kada su u početku godine bile niske stope, a onda došlo do ubrzanja prema kraju godine.
"U 2022. godini, prema trenutno raspoloživim podacima te našim saznanjima i očekivanjima, trend bi trebao biti obrnut. Dakle, prvi bi mjeseci bili s višim stopama, a onda bi trebalo doći do određenog konvergiranja prema prosječnoj razini od 3,5 posto", izjavio je Marić.
Uz hranu, rekao je Marić, najveći je fokus na cijenama energenata, s obzirom i na kretanja cijena sirovina na europskoj razini, pri čemu je apostrofirao plin i najavljenu korekciju njegove cijene za kućanstva od 1. travnja.
"U okviru mogućnosti i svega što imamo na raspolaganju, složit ćemo paket ili pojedinačne mjere koje bi trebale biti usmjerene da se taj efekt povećanja cijena ublaži i da značajnije ne utječe na standard građana", najavio je Marić.
VIDEO Zdravko Marić o poskupljenjima u državi
Na tom tragu, rekao je Marić, mjere se između ostalog promišljaju i u okviru porezne politike. Marić ne želi spekulirati oko iznosa smanjenja stope PDV-a. Podsjetio je i na primjere iz prošlosti kada snižavanje PDV-a u određenim segmentima nije dovelo i do pada cijena, tako da tu garancija ne postoji.
"Međutim, u ovim okolnostima (...) mislim da možemo složiti jedan adekvatan način i pristup koji bi onda u konačnici polučio efekt koji hoćemo", rekao je Marić.
Na pitanje novinara koliko bi se bilo spremno sniziti PDV i bi li to bila privremena mjera, Marić je rekao da u ovom trenutku još ne želi o tome "licitirati i spekulirati". Tek je između ostalog podsjetio da PDV na električnu energiju trenutno iznosi 13 posto, a na plin 25 posto.
Da će Vlada izaći s cjelovitim paketom mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo najavio je jučer u Novskoj i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Vlada ne raspolaže s dovoljno informacija da bi komentirala slučaj oko HNB-a
Upitan o otkriću portala Index o tome da je u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika HNB-a, uključujući i guvernera HNB-a Boris Vujčića i njegovu zamjenicu Sandru Švaljek, trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB, Marić je rekao da se po tom pitanju očitovao HNB, a angažirala su se i tijela poput Hanfe i Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.
Tako, Marić će reći više kada bude i više informacija, a ponajprije su relevantna tijela ta koja ih trebaju komunicirati.
"Mi u Vladi ne raspolažemo s dovoljno informacija da bi temeljem toga donosili neki adekvatan sud ili komentirali bilo što", ustvrdio je Marić.
Tema uvođenja eura će u idućih nekoliko dana biti značajno aktualizirana
Referirajući se na pitanje novinarke oko utjecaja ovog slučaja na reputaciju HNB-a, Marić je napomenuo da se Vlada apsolutno drži plana i rasporeda aktivnosti oko uvođenja eura, za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine.
Marić je rekao da će u idućih nekoliko dana ta tema biti značajno aktualizirana, s obzirom da u prvoj polovici ove godine predstoji jako velik i sveobuhvatni dio koji se tiče zakonske uskladbe vezane za euro.
Prvi korak koji će tome svemu prethoditi je zakon o euru, koji će uskoro biti završen i pušten u javno savjetovanje, najavio je Marić, rekavši da tu temu treba maksimalno aktualizirati.
Upitan pak šteti li onda Boris Vujčić cijelom tom procesu uvođenja eura, Marić je rekao da "ne bi ni blizu išao tako daleko i donosio takvu vrstu zaključaka".
Plenković o poskupljenjima energenata i mjerama Vlade
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je pak na početku sjednice Vlade rekao da je cijela Europa pogođena rastom cijena energenata.
Iznio je kako je prosječan rast cijene struje do studenog prošle godine na razini EU iznosio 27 posto, a cijena plina za kućanstva prosječno je rasla 40 posto.
No, kako je rekao, Hrvatska je iznimka i tu činjenicu treba respektirati i to ponajprije zahvaljujući mjerama koje su poduzete u ograničavanju cijene goriva, kao i mehanizama koje Vlada ima i zahvaljujući kojima se taj porast cijena nije odrazio na nas u sezoni grijanja.
Ponovio je da do 1. travnja i do kraja sezone grijanja struja i plin neće poskupjeti, a da Vlada kontinuirano analizira stanje te je prije dva do tri tjedna započela s prvim zakonskim izmjenama koje će omogućiti prevenciju drastičnih cjenovnih skokova.
Najavio je da će Vlada u idućim tjednima poduzeti daljnje korake radi ublažavanja cjenovne korekcije pri čemu će iskoristiti sve dostupne alate, uz preduvjet održavanja makroekonomske stabilnosti, kao što su smanjenje stope PDV-a, vaučeri, itd.
Marić: Složit ćemo mjere koje bi trebale biti usmjerene da se efekt povećanja cijena u korist domoljubno odabranih 200 hrvatskih bogatih obitelji osnaži.