Dileri ili dobrotvori

Marihuanu mjesečno troši 12.530 djece. Za sudove većina dilera djeci je daje, a tek manji dio prodaje

marihuana
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
1/4
26.02.2020.
u 21:30

‘Na stranici Državnog zavoda za statistiku postoje raspoloživi podaci za godine 2016. – 2018. i tu imamo svega šest osuda za prodaju droge djeci. Za davanje droge djeci donijeto je 66 osuđujućih presuda’

Nakon tragedije u novozagrebačkom naselju Sopot u kojoj je 16-godišnjakinja izgubila život, nad 30-godišnjim Radojem R. otvoreno je kriminalističko istraživanje i podnijeta kaznena prijava zbog sumnje da je maloljetnici omogućio konzumiranje droge, što je prouzročilo njezinu smrt. Preciznije, prijavljen je zbog sumnje da je počinio kazneno djelo “omogućavanje trošenja droge” iz članka 191. stavak 3, u vezi stavka 1. i 2. Kaznenog zakona. Drugo je kazneno djelo za koje se sumnjiči “nepružanje pomoći” na štetu maloljetnice, kako je izvijestila policija.

Nedugo prije toga javnost je zgrozio jedan drugi tragični događaj u kojem je nekoliko života uništeno, kao krajnji ishod višegodišnjeg problema s drogom. Filip Zavadlav uzeo je pravdu u svoje ruke i ubio trojicu iz narkomiljea koji su mu maltretirali brata, ukazujući tim bezumnim činom na slabost pravnog sustava u rješavanju kriminala. Ovaj slučaj potaknuo na zanimljivu analizu dr. Miroslava Mađarića, izvorno stručnjaka u području medicinske informatike koji se sada bavi socijalnom inovacijom. Došao je do sarkastičnog zaključka kako za hrvatsko pravosuđe dileri koji djeci nabavljaju drogu nisu ozbiljni zločinci jer uvelike prolaze s blažim kaznama, čak nerijetko i manjim od minimalnih. Potkrepljuje to statističkim podacima o presudama za davanje kanabisa djeci i maloljetnicima u periodu od 2016. do 2018. godine. U tom je periodu samo šest presuda za prodaju droge djeci, dok su u ostalih 66 slučajeva sudovi utvrdili da su optuženi drogu poklanjali. Naime, 66 je presuda za “omogućavanje trošenja droge”, a ne i za prodaju.

Dramatične brojke

Naime, zloupotreba droge u Kaznenom zakonu regulirana člancima 190., 191. i 191., a za kaznena djela ponude na prodaju, prodaje ili posredovanja u prodaji droge djetetu, ili pak ako se to učini u školi ili sličnoj ustanovi ili oko nje, te za korištenje djeteta za počinjenje tih djela, propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina.

marihuana
1/6

– Na stranici Državnog zavoda za statistiku postoje raspoloživi podaci za godine 2016. – 2018. i tu imamo svega šest osuda za prodaju droge djeci. Simptomatično je da za davanje droge djeci imamo mnogo više osuđujućih presuda, čak 66. Dakle, 92 posto dilera ispadaju „velikodušni dobrotvori“. Kad bismo vjerovali u neko sustavno ponašanje dilera droge, onda bismo mogli zaključiti da oni time „investiraju“ u „regrutiranje“ maloljetnika, kako bi u kasnijoj dobi predstavljali sigurno tržite za njihov „biznis“. No, u takvu „sistematičnost“ i strateško planiranje dilera ne vjerujemo. Mnogo je vjerojatnije da policija, DORH i sud nisu uspjeli u kaznenom postupku ishoditi osudu po članku 190/4 KZ-a („prodaja“), nego po blažem („omogućavanje trošenja“) 191/2, gdje je zapriječena i blaža kazna, između jedne i deset godina zatvora. Za prodaju je zapriječena kazna između tri i petnaest godina zatvora – govori Mađarić.

Ukazuje pritom na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o rasprostranjenosti uporabe droge među mladima, po kojima kanabis jednom mjesečno konzumira osam posto populacije maloljetnika u dobnoj skupini između 15 i 18 godina. Prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2018. godine, u Hrvatskoj je to 156.625 mladih.

– Te dvije brojke daju rezultat od 12.530 mjesečnih konzumenata marihuane među djecom. Ako procijenimo da nabavljaju mjesečnu zalihu, to je godišnje više od 150.000 pojedinačnih pribavljanja marihuane od djece – računa Mađarić i nastavlja: – Nije nam cilj gledati taj pojedinačni broj, iako djeluje zastrašujuće. Tražimo uzroke takvom stanju. Jedan od njih je svakako (ne)djelotvornost procesuiranja takvih kaznenih djela, što je postupak koji bi trebao djelovati preventivno. Posebna prevencija je micati konkretne počinitelje s ulice, ali generalna je percepcija izvjesnosti i težine kažnjavanja – ističe.

Od 66 osuđujućih presuda, nadalje, čak je njih 35 s uvjetnom zatvorskom kaznom. Od toga najviše, 29, uvjetno na šest do 12 mjeseci.

Stupanj krivnje

Na bezuvjetni zatvor osuđeno ih je 19, od čega 15 na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od šest do 12 mjeseci.

– Kao prvo, policija i pravosuđe trebaju postati svjesni ovih činjenica, što do sada očito nisu bili. Nakon toga trebaju poduzeti jake i žurne mjere da se izvjesnost osuđivanja poveća, da se primjenjuju kazne u cijelom rasponu zakonski predviđenih. Na primjer, čemu uopće predviđati zakonske kazne od 10 ili 15 godina zatvora, ako se u tri godine ne primijene niti jednom? – mišljenja je Mađarić, koji se u ovom slučaju pozabavio disciplinom praktički nepoznatom kod nas – tzv. socijalnom inovacijom, pristupom koji popunjava praznine gdje javna vlast i javne službe nisu dovoljno djelotvorni.

– U pogledu izvjesnosti osuđujućih presuda, tu stojimo ovako: djeci od 15 do 18 godina godišnje se da marihuana oko 150.000 puta. Uz osude po rečenim člancima Kaznenog zakona u tri godine je za to osuđeno 72 počinitelja ili 24 godišnje. To čini 0,02% od konzervativno procijenjenih učinjenih kaznenih djela. Ako pogledamo kako su isti kažnjeni, onda vidimo da je svega 16,7% dobilo kazne veće od jedne godine, a što je zakonski minimum. Dakle, diler može računati da će ozbiljnije zaglaviti u zatvoru s vjerojatnošću od 0,003%. Da bude jasnije: treba omogućiti trošenje droge od djece 30.000 puta da bi se dilera ulovilo i osudilo na više od jedne godine zatvora – dodatno pojašnjava naš sugovornik, sarkastično ustvrdivši kako 92 posto hrvatskih dilera za hrvatsko pravosuđe predstavlja velikodušne dobrotvore.

Činjenica je da su Mađarićevi podaci temeljeni na “lakoj drogi” marihuani čija se legalizacija već godinama zaziva. U nekim je zemljama i dozvoljena, a i kod nas je djelomice prešla u sferu prekršaja, no ipak riječ je o kaznenim djelima. Stoga je šteta što ni Ministarstvo pravosuđa ni MUP nisu na vrijeme stigli prokomentirati ove brojke i pojasniti zašto se tako rijetko dokaže prodaja već samo davanje droge i tko je zakazao u otkrivanju i dokazivanju lanca prodaje, ako se zna da zarada i jest pokretač cijele priče s drogom.

– Jedno od prioritetnih djelovanja u području suzbijanja zlouporabe droga predviđa jačanje integriranog pristupa u provedbi kaznene politike i razvijanje odgovarajućih programa i intervencija za postupanje s počiniteljima kaznenih djela i prekršaja na području zloupotrebe droga. U organizaciji HZJZ-a organiziraju se regionalne tematske edukacije u suradnji s Pravosudnom akademijom, Državnim odvjetništvom, Ministarstvom pravosuđa i MUP-om. Iste predstavljaju platformu za rasprave o aktualnim trendovima i problemima u radu kazneno-represivnih tijela. Kaznena politika oslanja se na individualni pristup koji uzima u obzir različite elemente kao što su prijašnje kažnjavanje, otegotne i olakotne okolnosti u svakom pojedinom slučaju. Vezano uz odmjeravanje kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, potrebno je ocijeniti sve okolnosti koje utječu na kaznu – kažu u Službi za suzbijanje zlouporabe droge Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na čijem čelu je Željko Petković, i upućuju na statistiku.

A statistika govori da je u 2018. godini bilo više prijavljenih kaznenih djela s problemom droge nego 2017. i da ih je više, čak 82,6% bilo prijavljeno prema članku 190., odnosno kao neovlaštena proizvodnja i promet drogama. To se odnosi na sve vrste droga, ne samo na kanabis.

Naime, u 2018. zabilježeno je ukupno 2282 kaznenih djela (2017. je to bilo 2589) iz članka 190. (Neovlaštena proizvodnja i promet drogama), članka 191. (Omogućavanje trošenja droga) i članka 191.a (Neovlaštena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu) Kaznenog zakona ili 4,4% ukupnog broja prijavljenih kaznenih djela tijekom 2018.

Od sveukupno prijavljenih kaznenih djela iz djelokruga linije rada problematike droga, 1880 (2017. više, 2093 kaznenih djela) ili 82,6% odnosi se na kaznena djela iz članka 190. dakle prodaja, dok se 396 kaznenih djela (2017. je to bilo 491) ili 17,4% odnosi na kaznena djela iz članka 191. (trošenje droga), a šest kaznenih djela (2017. pet) ili 0,2 % na članak 191.a (Neovlaštena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu) Kaznenog zakona.

Prema podacima Državnog odvjetništva, za sve modalitete kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama po svim dobnim skupinama prijavljeno je tijekom 2018. ukupno 1172 osoba i to 903 odrasle osobe, 196 mlađih punoljetnih osoba i 73 maloljetne osobe.

U 2018. radilo se na 1223 prijave, od čega su riješene prijave u odnosu na 1099 osoba. Odbačeno je 105 prijava, a optuženo je 848 osoba. Sudovi su protiv odraslih osoba i mlađih punoljetnih osoba donijeli 825 presuda, od toga 93% osuđujućih. Kazna zatvora izrečena je za 48,2% osoba pri čemu je za 154 osobe zamijenjena radom za opće dobro. Osuđeno je 667 punoljetnih osoba. Dvoje je dobilo kaznu zatvora od deset do petnaest godina, desetero od pet do deset godina, 15 osoba od tri do pet godina, a 55 osoba osuđeno je na zatvor u trajanju od jedne do tri godine. Ostali su osuđeni od tri mjeseca do jedne godine zatvora, dok ih je 409 dobilo uvjetnu ili djelomično uvjetnu kaznu.

Prema Europskom izvješću o drogama 2019., u Europi se godišnje zabilježi više od milijun zapljena nezakonitih droga, a 2018. godine otkriveno je 55 novih psihoaktivnih tvari u EU, čime je ukupni broj tvari pod nadzorom Agencije EU za droge (EMCDDA) narastao na 730. Otprilike 96 milijuna osoba između 15 i 64 godine probalo je određenu nezakonitu drogu tijekom života, a procjenjuje se da godišnje 1,2 milijuna ljudi započinje tretman ovisnosti zbog uporabe nezakonitih droga.

Heroin i dalje najčešći

Podaci pokazuju sve veću upotrebu kokaina – zaplijenjeno je više od 140,4 tone kokaina u 2017. godini, gotovo dvostruko više nego 2016. u kojoj je bilo zaplijenjeno 70,9 tona. Heroin je i dalje najčešći nezakoniti opioid na europskom tržištu droga i najviše pridonosi troškovima zbog zdravstvenih problema povezanih s drogom i troškovima društva. Zbog trovanja i smrti povezanih s novim sintetičkim opioidima, oni izazivaju sve veću zabrinutost iako su, za razliku od SAD-a i Kanade, u Europi te tvari još uvijek manje zastupljene.

Kanabis je i dalje najraširenija nezakonita droga u Europi i procjenjuje se da ju je u 2017. godini + uzimalo otprilike 17,5 milijuna mladih Europljana u dobi između 15 i 34 godine). U 2017. države članice EU prijavile su 782.000 zapljena proizvoda kanabisa (trave, smole, biljaka i ulja), što je čini drogom s najvećim brojem zapljena u Europi.

VIDEO Tko je Filip Zavadlav

Komentara 16

RI
rimac444
21:44 26.02.2020.

Za dilanje droge treba uvesti smrtnu kaznu, jer to je masovno ubijanje naše djece, njihove budućnost, rušenje obitelji i države.

PR
PrivatizacijskaKomunjara
21:51 26.02.2020.

Opasniji od droge su oni koji ju zele legalizirat i koji sire kulturu smrti ,nema bezopasne droge a sa lakih se prelazi na teže ,samo glup covjek moze uzet bilo koju ,a glup narod izabrat onoga tko ju promovira

KA
Karlovacbanija
13:57 27.02.2020.

treba zabraniti i alkohol i cigarete. ALI, ako su alkohol i cigareti već legalni on treba i marihuanu legalizirati...dileri bi ostali bez posla, drzava bi imala porez. kažem, ako je već ovo drugo legalno, onda nema razlike za ovo treće. najveća opasnost u ovoj državi je prije svega odgoj djece. Roditelji bi trebali učiti djecu da ne mrze, da ne osuduju i da budu odgovorni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije