Pripreme za novo preuređenje prizemlja Podravkine upravne zgrade u Koprivnici razotkrile su barbarski čin koji je ležao skriven osam godina - prilikom prethodnog preuređenja 2005. godine uništena su četvrt stoljeća stara umjetnička djela koja je izradio zagrebački akademski slikar Zlatko Keser, danas umirovljeni profesor Akademije likovnih umjetnosti.
Kulturocid
Nakon što su majstori raskrili ploče kojima su 2005. godine obloženi stupovi u prizemlju upravne zgrade, vidjeli su da nema Keserovih murala (slika na zidu), koje je umjetnik izradio 1979. godine, pošto je izgrađena Podravkina sedmerokatnica.
Murali su doslovce - \"odštemani\" sa stupova.
- Nije pretjerano ako se kaže da se radi o kulturocidu ili barbarizmu. Tako što je nedopustivo! Kad se preuređivala sedmerokatnica, interesirao sam se što će biti s Keserovim muralima i rečeno mi je da će se samo prekriti - komentirao je povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, ravnatelj koprivničkog muzeja.
Šokiran je bio i sam autor.
- Odštemani, kažete? Nevjerojatno. Nisam ni znao da su prekrili murale, nitko me nije ništa pitao. U svakome slučaju, normalno je da se konzultira autora ako se ide u kakav zahvat povezan s njegovim radovima. Ne mogu doći k sebi - kazao je Keser.
Prije osam godina preuređenje sedmerokatnice naložila je uprava na čelu s Darkom Marincem prema projektu čuvenog (i skupog) zagrebačkog studija za dizajn AAG, a radove je obavljala Tehnika.
Javnost je novi koncept primila dvojako. Među ostalim, propitivala se činjenica da je u projektiranju sudjelovala i Marinčeva supruga, arhitektica.
Materijalna vrijednost
Iz AAG studija u tjedan dana nisu se udostojali odgovoriti na naš upit kako je to moguće da je u projektu kojim se i danas diče na svojim službenim internetskim stranicama došlo do takvog kulturocida i tko je za njega odgovoran.
U razgovoru s podravkašem koji se dobro sjeća preuređenja iz 2005. godine doznali smo kako je to išlo.
- Na stupove na kojima su murali montirali su ploče na metalne nosače. Ti su im nosači bili prekratki, pa su murali smetali da postave ploče. Onda su ih odštemali. Da su produljili nosače za samo koji centimetar, murali bi ostali sačuvani - ispričao nam je sugovornik, koji tvrdi kako je za spomenutog preuređenja učinjeno još mnogo propusta, od loše podne podloge do videozidova koji nikad nisu profunkcionirali.
Iz Podravke nismo dobili odgovor na pitanje hoće li poduzeti kakve korake da utvrde odgovornost za uništenje Keserovih murala i da, eventualno, zatraže odštetu. Osim umjetničke, Keserovi radovi imaju i sasvim opipljivu, materijalnu vrijednost.
Rečeno nam je tek da će se u sklopu novoga preuređenja murali restarurirati.
