Duboko ispod površine Južne Dakote, na gotovo kilometar i pol dubine, u tijeku je jedna od najambicioznijih znanstvenih operacija današnjice. Riječ je o međunarodnom projektu Deep Underground Neutrino Experiment (DUNE), u kojem sudjeluje oko 1.800 istraživača iz cijelog svijeta s ciljem otkrivanja svojstava neutrina – najzastupljenijih, ali i najtajanstvenijih čestica u svemiru. Neutrini se često nazivaju "česticama duhovima" jer gotovo nemaju masu i iznimno rijetko stupaju u interakciju s drugom tvari. Kroz ljudsko tijelo svake sekunde prođu bilijuni neutrina a da toga nismo ni svjesni. Upravo zbog te neuhvatljivosti, njihovo proučavanje zahtijeva goleme i iznimno osjetljive uređaje zaštićene od vanjskog zračenja.
Projekt DUNE funkcionira kao svojevrsni kozmički poligon koji povezuje dvije ključne lokacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Izvor neutrina nalazi se u nacionalnom akceleratorskom laboratoriju Fermilab u blizini Chicaga (Illinois), odakle će se snažna zraka tih čestica usmjeravati prema Podzemnom istraživačkom centru Sanford (SURF) u Južnoj Dakoti. Ono što ovaj eksperiment čini posebno fascinantnim jest činjenica da neutrini putuju 1.300 kilometara izravno kroz čvrstu Zemljinu koru. Budući da s lakoćom prolaze kroz stijene, za njihovo putovanje nije potrebno kopati nikakav tunel. Na početku putovanja bilježi ih takozvani Bliski detektor u Fermilabu, dok ih na odredištu čeka masivni Daleki detektor, smješten na dubini od gotovo 1,5 kilometara. Tolika dubina nužna je kako bi sloj stijena iznad laboratorija poslužio kao prirodni štit od kozmičkih zraka i pozadinskog zračenja s površine, koje bi inače ometalo osjetljiva mjerenja.
Srce Dalekog detektora čine ogromni kriostati ispunjeni s oko 17.000 tona tekućeg argona, ohlađenog na ekstremnih -185 Celzijevih stupnjeva. Kada neutrino nakon svog podzemnog putovanja ipak uspije udariti u atom argona, stvara se sićušan električni signal i bljesak svjetlosti. Ti mikroskopski tragovi omogućit će fizičarima da precizno prate takozvane oscilacije neutrina, odnosno fenomen pri kojem ove čestice mijenjaju svoj oblik tijekom putovanja kroz prostor.
Glavni cilj projekta DUNE nadilazi puko proučavanje subatomskih čestica. Znanstvenici se nadaju da će ponašanje neutrina i antineutrina otkriti zašto nakon Velikog praska tvar i antimaterija nisu u potpunosti poništile jedna drugu. Taj sićušni višak tvari razlog je zašto danas postoje zvijezde, planeti i sam život. Uz to, detektori će služiti i kao svojevrsni svemirski teleskopi sposobni uhvatiti neutrine koji nastaju prilikom eksplozija zvijezda (supernova), što bi trebalo pružiti dosad neviđen uvid u formiranje crnih rupa.
Izgradnja ovog znanstvenog diva odvija se u strogo definiranim fazama. U podzemnim kavernama lokacije SURF već je započela složena montaža tisuća čeličnih greda koje će nositi masivne module kriostata. Prema službenom planu, dovršetak glavnih podzemnih prostora očekuje se do 2029. godine, dok bi sami detektori trebali biti u potpunosti spremni do 2030. godine. Nakon opsežne nadogradnje akceleratora PIP-II u Fermilabu, prvo lansiranje zrake neutrina prema Južnoj Dakoti predviđeno je za 2031. godinu, čime će službeno započeti novo poglavlje u razumijevanju temeljnih zakona svemira.
FOTO Ovako danas izgleda nekad najmodernije čvorište za teretne vlakove jugoistočne Europe! Nije periferija, u Zagrebu je
Jedan od rijetkih nezatucanih clanaka na vecernjem listu. Kamo srece da ih je vise. Imam osjecaj da bi prosjecan komentator vecernjeg pozelio da nikada nasi preci nisu ni izasli iz pecine, jedino, ako bi se radilo o ljevici...