U Drnišu se nalazi remek-djelo mog oca “Vrelo života” (1907.) koje je prije bilo u dvorcu Karla Wittgensteina u Beču, a 1957. ga je Meštrović otkupio i poklonio Drnišu. Taj granitni kip huligani su nekoliko puta teško oštetili te propada, a ni nakon dugogodišnjih mojih i molbi Drnišana, Ministarstvo kulture nije pristalo dati 50-ak tisuća kuna da se “Vrelo života” spasi. To je samo jedan primjer kako se politika danas brine o očuvanju djela Ivana Meštrovića, rekao je u životnom intervjuu za Večernji list hrvatsko-američki povjesničar, novinar i političar, 91-godišnji Mate Meštrović.
Nakon što je u javnost izašla vijest kako gradske vlasti u Chicagu razmišljaju o uklanjanju čuvenih Meštrovićevih skulptura Indijanaca “Strijelac i Kopljanik”, koje od 1928. godine stoje na ulazu u tamošnji Grantov park jer je Meštrovićev spomenik čikaškom gradskom povjerenstvu sumnjiv zbog svog “romantiziranog i reduktivnog načina prikazivanja američkih Indijanaca”, sin poznatog kipara nam je kazao:
"Kritika Meštrovićeve prezentacija Indijanaca u spomeniku u Chicago svodi se na to da ih nije predstavio na suštinski, realistični način. Meštrović ih je predstavio iznimno dostojanstveno, ali i kakvi su oni bili u vrijeme američke zapadne ekspanzije i njihove borbe za opstanak, kao hrabre i snažne borce, konjanike i nomade i to na idealiziran način. A kako ih je drugačije trebao napraviti? Kao što se prezentira Sokrata kako vodi filozofske rasprave ili sv. Tomu Akvinskog kako sastavlja "Summa Theologica," ili astronaute koji putuju na Mjesec?"
Mate Meštrović ranije je u životnom intervjuu objasnio i tko brine za ostavštinu njegova oca Ivana Meštrovića. Naveo je kako Meštrović zaslužuje da ga današnja politika više poštuje kao najvećeg donatora u kulturi.
"Osim nas njegovih nasljednika, o toj ostavštini morala bi se brinuti kulturna ustanova Muzeji Ivana Meštrovića koja je naslijedila bivšu Fundaciju Ivana Meštrovića. Nažalost, politika bira ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića, a istodobno daje tako malo novca da je čudo što Muzeji Ivana Meštrovića opstaju i što stručni djelatnici nekako uspijevaju u nemogućim uvjetima postići bilo što. Najveći apsurd je da je političkom odlukom danas sjedište Meštrovićevih muzeja u Splitu, a ne u glavnom gradu Hrvatske, gdje je darovnica 1952. i rađena. Ivan Meštrović zaslužuje da ga i današnja politika više poštuje kao najvećeg donatora u kulturi jer jedini je darovao državi i svoja najbolja djela, enorman broj kipova, ali i vlastite zgrade, obiteljski dom, obiteljsku ljetnu palaču, obiteljski mauzolej itd. Meni je drago da je moj otac napravio darovnicu 1952. jer inače sve to bi možda propalo u Jugoslaviji. Nakon rata u naše kuće uselili su se razni ljudi, bio je veliki nered, puno toga je nestalo, a danas ipak postoje Muzeji. Kada je moj otac donosio tu odluku, meni su bile 22 godine i pitao me slažem li se s time. Naravno da sam se slagao. Nikada mi nije palo na pamet da se ne bih slagao s time. Ali sve to ide teško, sporo", rekao je.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Pokušati otkupiti, pa koliko koštalo od Amera oba kipa o donijeti ih u Hrvatsku, postaviti u muzeje pa kad Ameri posjete HR neka ih gledaju. Smiješno je što se događa tamo.