Nakon duže vremena međunarodna zajednica odlučno je nastupila
pritišćući domaće političare kako bi okončali reformu policije. Iako
nekolicina domaćih političara “prkosi”, vjerujući kako je sa
Schwartz-Schillingom završena era smjena, iz diplomatskih krugova i
OHR-a ne pokazuju neodlučnost. Britanski veleposlanik u BiH Matthew
Rycroft optimističan je u postizanje dogovora ističući snažnu potporu
visokom predstavniku.
RYCROFT: Mi snažno podupiremo prijedlog visokog predstavnika Miroslava
Lajčaka jer govori o ta tri načela. Ali ako istodobno političke stranke
mogu dogovoriti neku drugu verziju koja bi sadržavala tri načela, onda
bi mi svi to prihvatili.
VL: Ali za međunarodnu zajednicu, kao
i u brojnim drugim odnosima, problem leži u Silajdžiću i Dodiku.
Postoji li mogućnost da ih međunarodna zajednica kazni?
RYCROFT: Tu se nalaze zapreke. Mogu pak s druge strane reći kako su
hrvatske stranke bile konstruktivne i od pomoći. Ali sve su opcije
otvorene što se tiče međunarodne zajednice kada su u pitanju
opstrukcije.
VL: Ali era Christiana Schwartza
Schillinga označila je obustavu sankcioniranja političara. Je li se
međunarodna zajednica vraća unatrag?
RYCROFT: Mislim da ova zemlja kreće unatrag. Era nešto manje
međunarodne angažiranosti pokazala je svoje učinke. Bez aktivne
međunarodne uloge ove zapreke ostaju. Nešto čak i ide na gore. Ne
možemo samo sjediti i gledati kako se to događa. Gledano s naše
pozicije i mi također ovdje imamo veliki udjel.
VL: Uključuju li, hipotetički gledano,
moguće mjere i uklanjanje Silajdžića i Dodika?
RYCROFT: U ovoj zemlji imamo dva zacrtana zadatka. Jedan je provedba
daytonskog sporazuma i očuvanje mira. To se odnosi na visokog
predstavnika koji ima bonnske ovlasti s kojima može micati ljude s
pozicija. S druge strane je europski integracijski zadatak. Bonske
ovlasti se s ovim ne slažu.
VL: Ali mi smo u nekoj vrsti procijepa
između ove dvije krajnosti?
RYCROFT: To se odnosi na dosta stvari. Ali bonnske ovlasti se ne mogu
uklopiti u europsku perspektivu jer EU ima dovoljno teških odluka i bez
ovoga. Zato politički lideri jednostavno moraju sjesti zajedno i doći
do konsenzusa. Što se tiče uklanjanja dužnosnika, visoki predstavnik je
o tome bio jasan da iskoristi sve što mu stoji na raspolaganju. I
osobno ga u tome podupirem.
VL: Hoće li se do kraja rujna pojačati
pritisak međunarodne zajednice na političare oko policije?
RYCROFT: Pritisak je pogrešna riječ, ali ponavljam nećemo samo sjediti
i promatrati. Domaći političari moraju preuzeti odgovornost jer je u
pitanju njihova zemlja i budućnost. Sve su zemlje u okruženju napravile
napredak, a BiH je sada iza njih prema EU. BiH ima problema, ali nije
nikakva isprika 12 godina poslije rata ne moći postići dogovor.
VL: Kako pokrenuti i dovršiti ustavne
promjene kada se i na jednostavnijem pitanju policije ne mogu
usuglasiti stajališta?
RYCROFT: Politička atmosfera je vrlo negativna.
VL: Znači niste optimist?!
RYCROFT: Mogućnosti postoje i ja sam optimističan. To moram biti, ali
ustavne su promjene puno složeniji proces. I sada je sigurno kako se ne
može započeti rasprava o ustavu dok se ne okonča policijska reforma za
što gospodin Lajčak očekuje da će se dovršiti do kraja rujna.
VL: Postoji li sadržajno veza između
policijske i ustavne reforme?
RYCROFT: U nekome smislu postoji. Prijenos ovlasti na državnu razinu je
ustavno pitanje. Ustavna reforma zahtijeva puno veću odgovornost i
spremnost na dogovor, a takva atmosfera jednostavno nije sada.
VL: Srednja razina vlasti ključ je
rješenja preustroja zemlje i njezine stabilnosti. Gdje osobno vidite
rješenje?
RYCROFT: Postoje više različitih modela unutar Europe, ali i svijeta u
kojima uspješno funkcioniraju sve razine vlasti. Ne postoji idealna
kopija. Postoji britanski, njemački, španjolski primjer. Nijedan nije
niti odgovarajući, ali niti pogrešan za BiH. Najvažnije je, međutim,
dogovor lokalnih političara kako bi ova zemlja bila na putu EU. U ovome
pak trenutku ova zemlja ne ide nigdje. Ne ide prema Europi. To je
zabrinjavajuće i potencijalno opasno.
VL: Jeste li pročitali sadržaj
Deklaracije hrvatskih stranaka o ustavnim promjenama i kakvo je vaše
stajalište o tome dokumentu?
RYCROFT: Da, naravno, pročitao sam. Sve stranke sada izlaze s
prijedlozima i to je u redu. Ali ja mislim kako svi trebaju u
različitosti pronaći konsenzus. Jednostavno je nekima isticati kako
treba ukinuti entitete, drugi pak misle da treba stvarati nove
entitete. Ostali pak žele da njihov entitet bude u diskontinuitetu.
Međutim, o tome je potrebno postići suglasje koje bi u parlamentu
dobilo potporu. Ako mene pitate, da, ja jesam za izmjene Ustava koji bi
bio prilagođen standardima EU.
Veleposlanik Ujedinjenoga Kraljevstva u BiH
