Samo dva dana trebala su maturantima, koji su u ponedjeljak na državnoj maturi matematiku polagali na višoj razini, a nisu bili dorasli svim zadacima da se na Facebooku organiziraju u grupu “Svi mi koji nismo riješili zadnji zadatak A razine iz matematike”. Tu se žale da je 30. zadatak testa A bio nerješiv, da su ga neki od njih prvi put vidjeli, da takve zadatke nisu radili. Time su potvrdili uvriježeno mišljenje da je matematika našim učenicima bauk i da su rijetki oni koji s njom nemaju problema. Govore to i raniji rezultati na nacionalnim ispitima koji su pokazivali da je prosječna ocjena učenika iz matematike tek malo viša od prolazne, a u prilog tome idu i rezultati naših petnaestogodišnjaka u međunarodnom istraživanju PISA.
Po mišljenju upućenih to je posljedica zastarjelih programa i metodike, odnosno načina poučavanja matematike.
Ipak kad je riječ o famoznom, posljednjem zadatku na testu iz matematike na državnoj maturi žalopojke učenika da ga nisu radili i da ga prvi put vide ne stoje. “Na testu je bilo gradivo iz opće gimnazije, a problematični zadatak je geometrijskog reda i uči se u četvrtom razredu. Ima deset do 15 takvih zadataka u njihovim zbirkama i udžbenicima i na nastavi su ih vježbali sa svojim profesorima”, kaže Zlatko Zadelj iz Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i koordinator za provođenje ispita iz matematike na državnoj maturi. Zadelj dodaje da u testu ima jako laganih, ali i jako teških zadataka. Ti najteži, a na ovom testu bila su dva takva i 30. zadatak je jedan od njih, selektiraju najbolje matematičare.
“Bila su dva lagana, dva teška, pet šest srednje teških i isto toliko srednje laganih. Ostalo je prosječno rješivo za većinu učenika. Zadaci koje riješe svrstavaju ih u određene skupine u skladu s njihovim znanjem i mogućnostima. Ne treba matematika biti bauk, riječ je o poznatom gradivu i poznatim zadacima”, zaključuje Zadelj. Rezultati maturanata iz matematike bit će poznati sredinom lipnja i tada će se jasno znati koliko njih od 10.064 koliko ih je polagalo na razini A nije riješilo problematični 30. zadatak.
matematika ipak bauk
Maturanti se žalili na Facebooku zbog teškog zadatka iz matematike
U testu su bila dva jako teška zadatka koja su selektirala najbolje matematičare, kaže prof. Zlatko Zadelj iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Komentara 41
MI
za ovakav zadatak treba nadarenog učenika pripremiti u dva uvodna sata i tek je treći sat on sposoban zadatke tog tipa riješavati, ali tada bi gimnazije trebale imati 5 sati tjedno matematike, a ne tri sata kao što je sada.
NO
Može li se saznati kako je glasio taj famozni 30. zadatak?
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Profesori su zbog preobimnog programa prisiljeni dio gradiva izbaciti. Izbace ono, iz njihovog kuta gledanja, beznačajno. Tako je bilo u moje vrijeme. Profesor je dao pitanja za maturu iz gradiva koje je ispredavao i svi sretni i zadovoljni. Nažalost, danas \"Centar za vanjsko vrednovanje\" nema milosti. SVE što je dio nastavnog plana i programa može biti maturalno pitanje. Nema više izbacivanja suvišnih ili besmislenih dijelova. Ostaje samo pitanje zbog čega se na pripremama za maturu nije radio taj tip zadataka ako se znalo da može doći. Ili se nije znalo? Ili je opet problem u \"bitangama i neradnicima\" koji su trebali malo više zapeti pa bi znali i taj zadatak riješiti. Naravno, problem i opet nije u podobnim nesposobnjakovićima koji su smislili nakaradan sustav gdje najbolji fakulteti ovakvu državnu maturu jednostavno ne priznaju. Zato imaju dodatne prijemne.