Bitka između hrvatske i mađarske strane za kontrolu naftne kompanije Ine, koja se posljednjih godinu dana intenzivno vodi na sjednicama Inina Nadzornog odbora i uprave, a u prošlom je tjednu izbila u otvoreni sukob pred očima javnosti, prekjučer je ušla u još žešću fazu. Davor Štern, šef Inina NO-a, uputio je u utorak oštro pismo potpredsjedniku NO-a Györgyju Mosonyiju i upozorio ga na "laži, dezinformacije i uvrede" u prošlih nekoliko dana plasirane iz MOL-a. Pismo su supotpisali i ostali hrvatski predstavnici u NO-u – Gordana Sekulić, Damir Vanđelić i Maja Rilović.
Istraga zbog plaća
Štern upozorava Mosonyija, dakle mađarsku stranu, da je rječnik kojim su iz MOL-a komentirali svjedočenje Davora Mayera i Ivana Krešića na procesu bivšemu premijeru Ivi Sanaderu – optuženome da je Inu "prodao" Mađarima za mito od deset milijuna eura – prepune tvrdnji koje su "tendenciozne, zlonamjerne i opasne za Inu".
Štern je izrazio "zgražanje" nad korištenjem tendencioznog termina "coming out" za Krešićevo svjedočenje te nad usporedbom Mayera s "dr. Jekyllom i gospodinom Hydeom" iz priopćenja koja je MOL plasirao nakon njihova svjedočenja.
"Sve ono što su Mayer i Krešić iznosili kao svjedoci bilo je predmetom rasprava i na sjednicama NO-a od samog početka, osobito od incidenta na koji je 8. travnja 2011. godine pismom upravi i NO-u upozorio član NO-a Damir Vanđelić, kada je glasovanjem uprave (zapravo preglasavanjem) onemogućena nazočnost hrvatskim članovima uprave na sjednicama odbora izvršnih direktora. Stoga potpuno podržavamo stavove gospode Mayera i Krešića koje su iznijeli tijekom svog svjedočenja te smatramo da će pridonijeti rješavanju nekih strateških pitanja Ine, uključujući i promjene korporativnog upravljanja te odnosa između najvećih dioničara", piše Štern.
Šef Inina NO-a tvrdi kako je sadašnji model upravljanja Inom u suprotnosti s člankom 240. Zakona o trgovačkim društvima, prema kojemu bi uprava trebala voditi poslove društva, što u Ini nije slučaj.
"To im je (upravi, op. p.) na sve moguće načine, uključujući i omalovažavanje i prijetnje, bilo ograničavano i onemogućeno", piše Štern i nastavlja: "Imamo razloga i indicija vjerovati da je informacija o plaćama hrvatskih članova uprave iznesena u javnost s ciljem da ih se diskreditira u očima javnosti kao osobe koje imaju za hrvatske prilike visoke plaće, a da pritom ništa ne rade."
Zbog toga je zatražio istragu Sektora korporativne sigurnosti o tome tko je medijima dostavio informacije o plaćama hrvatskih članova uprave. Taj je, veli, teško prekršio zakon i Inine propise, odavši poslovnu tajnu.
Štern se osvrnuo i na MOL-ove tvrdnje kako sumnjaju u lojalnost nekih članova NO-a te zbog toga postoji restriktivna politika u dostavljanju poslovnih informacija nekim članovima uprave i NO-a.
"Nećete uspjeti"
"Skrećemo vam pozornost da MOL nikako nije kvalificiran suditi o lojalnosti članova NO-a koje je postavila hrvatska Vlada. Isto tako, prema hrvatskim zakonima i Ininim aktima MOL nije kvalificiran i ovlašten donositi odluke o dostupnosti dokumenata hrvatskim članovima uprave i NO-a. Pravo na informaciju imaju svi dioničari i ovdje je MOL ponovno prekršio hrvatske zakone o trgovačkim društvima i tržištu kapitala," poručuje Štern.
Štoviše, ustvrdio je kako takav odnos prema hrvatskim partnerima pojačava sumnju "da se nabava nafte za Inu obavljala možebitno pod ipak možda čudnim i netransparentnim okolnostima."
Zanimljiv je odlomak iz pisma Mosonyiju u kojem šef Inina NO-a govori o tome kako MOL "ovim načinom komunikacije ide na diskreditaciju 'nekih članova' NO-a s ciljem da se poljulja njihov kredibilitet kod hrvatskih dioničara i pred hrvatskom javnošću" te gotovo ratnička poruka da u tome "MOL, uvjeravamo vas, neće uspjeti," a na jednome mjestu u pismu čak spominje i MOL-ovu "tvornicu laži".
Štern navodi kako su hrvatski članovi NO-a šest mjeseci od Inine uprave čekali materijale o strategiji te naftne kompanije i o stanju na tržištu, kako strategiju Crosca, koju su također tražili, nisu uopće dobili, kako su postavljali pitanja o uvjetima i proceduri nabave nafte putem Moltradea i o tome zašto je ukinuta organizacijska jedinica strateškog razvoja i planiranja te spominje da su inzistirali na većim ulaganjima i ostvarenju planiranih investicija jer je Ina ostvarila veliku dobit. Pojašnjava kako se potonje odnosilo na ubrzanje nastavka modernizacije rafinerija te ulaganje u projekte istraživanja i proizvodnje nafte i plina, jer su i ukupne rezerve i proizvodnja u Hrvatskoj pali. Hrvatski dio NO-a, također, tražio je modernizaciju maloprodajne mreže.
Sve to Štern piše uoči današnjega svjedočenja na suđenju Sanaderu. Obrana bivšega premijera već je najavila da će mu postaviti brojna pitanja.
Nakon ovako intonirana pisma šefa Inina NO-a, Hrvata, mađarskom potpredsjedniku toga tijela više nitko ne može imati iluzija da dva najveća dioničara naftne kompanije surađuju u partnerskome duhu. Već su svjedočenja Mayera i Krešića – dana pod prisegom, dakle kaznenom odgovornošću – pokazala da u Ini postoje dva sukobljena interesa, a sve je to garnirano sumnjama da je mađarski interes došao do prevlasti pod suspektnim okolnostima, odnosno zahvaljujući korupciji.
Sada je kasno