Mediji možda nemaju veliki utjecaj na stavove ljudi o određenim temama, ali imaju itekako veliki utjecaj u nametanju tema o kojima ljudi razmišljaju.
Drugim riječima, imaju moć utjecati na prioritete u glavama ljudi. Definicija je to teorije nametanja dnevnog reda, nastale sedamdesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u, poznate i po svom engleskom nazivu kao teorija agenda settinga, koja je jedna od najutjecajnijih suvremenih teorija medijskih učinaka.
Ona zapravo tvrdi da mediji određuju koje će se teme naći na javnoj agendi i samim time sugeriraju koje su teme važne, što onda utječe na percepciju javnosti o važnosti određenih tema. Izvještavanje u razdoblju parlamentarnih izbora, razumljivo, u toj teoriji zauzima posebno mjesto. Jer postoji pretpostavka da će na konačnu odluku birača koga zaokružiti na sam dan glasanja, kojoj stranci i kojem imenu dati povjerenje, utjecati i to koliko se i kako o kome izvještava u medijima te koje su teme u tom politički intenzivnom razdoblju bile na dnevnom redu.
A upravo jedno takvo istraživanje radi se i u Hrvatskoj. Interdisciplinarni tim entuzijasta sastavljen od Jana Šnajdera, docenta Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja (TakeLab) Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Damira Korenčića iz Zavoda za elektroniku Instituta Ruđer Bošković i docentice Marijane Grbeše s Fakulteta političkih znanosti odlučio je utvrditi koje su teme dominirale hrvatskim medijima. I to u razdoblju neposredno prije i nakon posljednjih parlamentarnih izbora.
Automatizirana obrada
Istražili su sve članke koji su se pojavili na portalima i online izdanjima u rubrici vijesti, unutarnja politika i regionalne vijesti u Večernjem listu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Slavonije, T-portalu i RTL-u u razdoblju između 30. rujna i 28. prosinca 2015. godine, odnosno do dana konstituiranja Sabora Republike Hrvatske. Prevedeno u brojke, obrađena su čak 15.394 članka, i to uz pomoć računala metodom koja se kod nas upotrebljava prvi put. Studija koju provode, između ostalog, pokazat će u kojoj se mjeri predizborno izvještavanje u Hrvatskoj povodi za nekim transnacionalnim trendovima, poput sve manje zastupljenosti pravih sadržaja, poput ekonomskih tema, a sve veće zastupljenosti politikantskih i općenito trivijalnih izbornih sadržaja.
– Istraživanje koristi metodu otkrivanja i mjerenja tema koja se temelji na vjerojatnosnim modelima, odnosno tzv. tematskim modelima i koja optimalno kombinira spoznaje računalne analize teksta i ljudski faktor. Specifična primjena tematskih modela, razvijena kroz suradnju istraživača s te tri institucije, omogućuje automatiziranu obradu golemog broja jedinica u kratkom razdoblju, a s druge strane, uključivanjem ljudskog faktora u nekoliko etapa analize smanjuje se mogućnost pogreške koja inače prati takav tip računalne analize – objašnjava Damir Korenčić iz Instituta Ruđer Bošković koji je na softveru koji analizira sadržaj koristeći algoritme umjetne inteligencije počeo raditi još 2014. godine u sklopu svog doktorata.
Stvar funkcionira, dodaje, tako da računalo samo otkriva koje se teme pojavljuju u generiranom skupu medijskih tekstova, zatim istraživač provjerava i po potrebi korigira ključne riječi koje čine temu, nakon čega se, na kraju, mjeri zastupljenost detektirane teme u definiranom korpusu.
Profilirane rubrike
U tu inicijalnu fazu analize, iz tehničkih razloga, uključeni su samo mediji koji imaju jasno profilirane rubrike, međutim, daljnjom nadogradnjom razvijenog softvera bit će moguće uključiti i ostale medije. Iako će prvi rezultati studije biti predstavljeni u lipnju na međunarodnoj konferenciji PolText u Dubrovniku, već sam uvid u učestalost pojavljivanja određenih pojmova jasno ukazuje na izuzetne mogućnosti računalne analize medijskih sadržaja kakve se u Hrvatskoj, pogotovu na velikom broju jedinica, još uvijek vrlo rijetko provode.
– Primjerice, usporedimo li medijsku vidljivost dviju velikih stranaka, HDZ-a i SDP-a, i svih ostalih stranaka, uočit ćemo drastičan nerazmjer: HDZ se u predizbornom razdoblju pojavljuje u 20,66 posto analiziranih članaka, SDP u 14,36 posto, Most u 4,96 posto, a Živi zid samo u 1,8 posto članaka. Takva razlika u vidljivosti između velikih i malih, odnosno, novih igrača potpuno je u skladu s trendovima u mnogim drugim zemljama. Međutim, ona na konkretnom slučaju parlamentarnih izbora u Hrvatskoj otvara niz pitanja. Primjerice, što nam u utjecaju medija na biračke preferencije govori nerazmjer između slabe medijske zastupljenosti i izuzetnog izbornog uspjeha Mosta? Zanimljivo je kako nakon izbora medijska vidljivost Mosta, očekivano, radikalno skače, pa se Most po udjelu članaka u kojima se spominje penje na 24,37 posto i preskače i HDZ i SDP – kaže Marijana Grbeša. Nerazmjer je, dodaje Grbeša, vidljiv i u prezentaciji lidera političkih stranaka. Zoran Milanović bio je općenito najprisutniji, ukupno u 14,66 posto članaka u cijelom istraživanom razdoblju, što je razumljivo s obzirom na to da je prije izbora i do imenovanja novog mandatara obnašao dužnost premijera. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko pojavljuje se u ukupno 9,8 posto članaka, a čelnik Mosta Božo Petrov bio je zastupljen u samo 1,24 posto članaka prije izbora. No zato nakon izbora skače na visokih 11,32 posto.
– Treba biti oprezan i naglasiti da frekvencija u analizi sadržaja ne implicira nužno i važnost, odnosno broj pojavljivanja nam ne može ništa reći o načinu izvještavanja o određenim akterima ili o kontekstu u kojem se oni u članku pojavljuju. No, rezultati su ipak indikativni i mogu služiti kao vjerodostojna ilustracija odnosa snaga u smislu medijske vidljivosti – naglašava Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti.
Zanimljivo je, dodaje, pogledati i učestalost pojavljivanja nekih pojmova koji su ovim izborima postali prilično “sexy”, poput omiljene riječi većine mostovaca, a to je reforma, koja se prije izbora pojavila samo u 3,75 posto analiziranih članaka, a nakon izbora, s početkom pregovora o sastavljanju Vlade, skače čak tri puta, na 11,06 posto. Najintenzivnije spominjanje reformi zabilježeno je u prvom tjednu nakon izbora, u čak 15,10 posto članaka.
Važan i kontekst
– Iako iz ovako postavljenog istraživanja ne možemo zaključivati tko je kome nametnuo neku temu – mediji političarima ili političari medijima – što je općenito jedno od najkompleksnijih pitanja u sklopu teorije nametanja agende, može se ipak pretpostaviti da proboj reforme na medijsku agendu treba prije svega pripisati Mostu i njegovoj pregovaračkoj mantri – drži Grbeša.
U tom smislu, naglašava, indikativni su podaci koji se dobivaju križanjem članaka u kojima se istodobno spominju reforme i neka određena stranka. Tako se u 8,84 posto članaka objavljenih prije izbora u kojima se spominje HDZ spominju i reforme, dok taj broj nakon izbora skače na 32,08 posto.
Slično, u 10,82 posto članaka objavljenih prije izbora u kojima se spominje SDP, spominju se i reforme, dok nakon izbora taj broj skače na 36,18 posto. Na kraju, u čak 17,58 posto članaka objavljenih prije izbora u kojima se spominje Most spominju se i reforme, dok ta brojka nakon izbora skače na 37,54 posto.
Ipak, naglašava Grbeša, bez uvida u kontekst samih članaka ne mogu se izvoditi zaključci o tome tko je i kako temu stavio na dnevni red, niti u kojem se kontekstu ona spominje. Međutim, iz svega je moguće zaključiti, kaže Grbeša, da je u medijskoj reprezentaciji veza Mosta i reformi konzistentno visoka, dok se za HDZ i SDP ona znatno intenzivira tek neposredno nakon izbora.
Prvi dobiveni podaci pokazuju još jednu zanimljivost. A to je koliko su u medijima doista bili prisutni pojmovi za koje se često može čuti da dominiraju javnim diskursom. Riječ je o ustašama i partizanima za koje je ova analiza medijskog sadržaja pokazala da su zapravo tek marginalno prisutni u medijima. Ustaše se pojavljuju u samo 0,42 posto članaka, a partizani u 0,38 posto.
Utjecaj društvenih mreža
– To sugerira nekoliko stvari. Kao prvo, da se mainstream mediji vjerojatno ipak ne bave toliko ustašama i partizanima koliko se to katkada čini. Kao drugo, da frekvencija zaista nije najjači indikator snage nekog medijskog sadržaja, odnosno da se neke specifične teme mogu održavati na životu i sporadičnim spominjanjem. I kao treće, da danas snazi neke teme u javom diskursu ne pridonose samo mainstream mediji i političari, već i cijeli niz drugih kanala, poput društvenih mreža, koje suvremena istraživanja agenda settinga trebaju najozbiljnije uzimati u obzir – objašnjava Grbeša.
Ovakav način suradnje, spoj društvenih znanosti, odnosno politologije i računarstva, u Hrvatskoj je pionirski, a do njega je došlo sasvim slučajno. Naime, prije ove studije na Fakultetu političkih znanosti počeo se provoditi projekt Politički prioriteti u Hrvatskoj (POLIPTIH) voditeljice dr. sc. Daniele Širinić i znanstvene mentorice prof. dr. sc. Mirjane Kasapović u sklopu kojega su prikupljene i digitalizirane sve objave Sabora, Vlade i predsjednika u Narodnim novinama, točke dnevnih redova svih saziva Sabora, točke dnevnog reda do sada većinom klasificiranih tjednih sastanaka Vlade, programi političkih stranaka i sve naslovnice Večernjeg lista u posljednjih 25 godina. A sve s ciljem da se računalnom metodom utvrdi kojim se temama političke institucije bave i kako su te teme raspoređene u djelovanju političkih stranaka, zakonodavne i izvršne vlasti, dok je namjera analize naslovnica Večernjeg lista pak utvrditi sadržaj medijskih prioriteta i odgovoriti na pitanje jesu li mediji ogledalo političkih elita ili aktivan pokretač političkih tema.
Simbioza računala i čovjeka
A Marijani Grbeši, kada je vidjela kakav softver za analizu tekstualnog sadržaja razvijaju kolege s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i iz Instituta Ruđer Bošković, odmah je pala na pamet ideja da se napravi i analiza medijskog sadržaja u predizbornom, izbornom i poslijeizbornom razdoblju. Što ne čudi s obzirom na to koliko je upravo to razdoblje bilo zanimljivo i dinamično. Od same kampanje do gotovo izjednačenog rezultata pa do trakavice zvane poslijeizborni pregovori u kojima je Most “vozao” dvije najveće stranke – HDZ i SDP.
– To je prvi put da tako surađujemo i mogu reći da je iskustvo fenomenalno. Svi učimo jedni od drugih i takvih istraživanja nedostaje u hrvatskoj znanosti, ali su svakako budućnost – kaže Grbeša.
Mogućnosti daljnjih analiza takvim metodama posebno vesele. Jer one su doista brojne.
– Računalo u vrlo kratkom vremenu procesira tisuće tekstova i samo generira teme. U tome je prednost tih tehnika umjetne inteligencije. Mogu oponašati uski aspekt ljudske inteligencije, a prednost ove naše metode jest što intervenira i čovjek. Naime, računala su podložna pogreškama, a ljudskom intervencijom računalna pogreška svedena je na minimum. I dok sami algoritmi koji otkrivaju teme nisu novost u svijetu, ova naša metoda, dakle simbioza računala i čovjeka, svakako jest – objašnjava Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Mogućnosti analize goleme su. Osim analize medijske agende, primjena je jako velika i široka. Na taj se način, kažu naši sugovornici, u budućnosti mogu analizirati raznorazni tekstovi, od političkih priopćenja stranaka, saborskih tekstova, političkih agenda, saborskih rasprava, zakonskih tekstova...
Drugim riječima, mogu se raditi jednostavne, ali i vrlo kompleksne analize. U načelu, moguće je napraviti model za analizu bilo kojeg teksta odnosno sadržaja za koji postoji transkript.
Spoj znanstvenih područja
– Bez takvog softvera takve bi se analize morale raditi ručno. I tako se to prije i radilo. No u tim situacijama mogli ste analizirati samo nekoliko stotina tekstova, eventualno nekoliko tisuća ako je analizu radila grupa ljudi. No za to vam je trebalo i beskrajno mnogo vremena. Na ovaj način, nakon što se definiraju modeli, možete u kratkom vremenu analizirati tisuće tekstova u kratkom vremenu. Odnosno, ako vas zanimaju samo frekvencije, dovoljno je u program upisati ključnu riječ i dobit ćete rezultat isti trenutak – kaže Jan Šnajder.
Najveća vrijednost svih tih projekata jest to što je došlo do spoja različitih znanstvenih područja, što kod nas, nažalost, nije redovita praksa, ali je neosporno budućnost u znanosti. Upravo ovog ljeta u suradnji s TakeLab timom i pod pokroviteljstvom Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakultet političkih znanosti organizira u Dubrovniku međunarodnu konferenciju za automatiziranu analizu političkog teksta na kojoj će se spojiti mladi istraživači iz područja lingvistike, računarstva i politologije.
Ovakva i slična istraživanja koja je proveo tim u Hrvatskoj, u Velikoj Britaniji rade se kontinuirano već dugi niz godina. Pogotovo za vrijeme izbora, referenduma... Upravo takvi projekti provedeni s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Institutom Ruđer Bošković otvaraju novu perspektivu za takav oblik kontinuiranog monitoringa i kod nas. I dok Britanci svoje analize uglavnom rade ručno jer imaju resurse za takav tip analize i jer si to mogu priuštiti, u Hrvatskoj upravo moderna tehnologija koja se stalno razvija može kompenzirati taj nedostatak resursa.
Naši sugovornici vjeruju da je budućnost istraživanja u takvim interdisciplinarnim projektima kroz koje tehnologija za analizu teksta dobiva svoju uporabnu društvenu vrijednost. S druge strane, politolozi i komunikolozi imaju mogućnost dekonstruirati vrlo složene medijske trendove i političke procese gotovo u stvarnom vremenu, što otvara cijeli spektar istraživačkih mogućnosti, ali može imati i široku društveno korisnu primjenu.
>> Zoran Milanović nakon obraćanja premijera: 'Izbori su u devetom mjesecu'
