Snažan smrtonosni toplinski val zahvatio je južnu Europu, potencijalno donoseći rekordne temperature i izazivajući ozbiljnu zabrinutost zbog utjecaja na zdravlje ljudi. Više od 40 ljudi poginulo je u šumskim požarima koji su u srijedu zahvatili južne dijelove kontinenta, uništavajući domove i sredstva za život te prijeteći prirodnim rezervatima usred jednog od najjačih toplinskih valova ikada, piše Independent.
Tisuće vatrogasaca radilo je na obuzdavanju požara u dijelovima Grčke i osam drugih mediteranskih zemalja, a na otoku Rodosu šest je mjeseci bilo izvanredno stanje. Visoke temperature i vjetrovi stvorili su "savršenu oluju" koja je omogućila širenje požara u Portugalu, Turskoj, Italiji, Francuskoj, Hrvatskoj i Španjolskoj.
Temperature su u nekim dijelovima Grčke u srijedu premašile 44 stupnja. Nove naredbe za evakuaciju izdane su za područja u blizini dvaju središnjih grčkih gradova nakon što su novi požari usmrtili dvije osobe. Požari su nastavili bjesnjeti na otocima Rodos, Krf i Evija. U međuvremenu, u svom godišnjem izvješću o klimi u Velikoj Britaniji, Met Office je upozorio da će temperature više od 40 C, ljetne suše, požari na travi i pljuskovi biti sve češći i jači.
Mediteran u plamenu
Italiju su pogodile snažne oluje i šumski požari. Najmanje sedam ljudi poginulo je nakon oluja na sjeveru i šumskih požara na Siciliji. Među poginulima je i 16-godišnja djevojka. Premijerka Giorgia Meloni rekla je da je djevojčica umrla kada je stablo palo na njezin šator tijekom izviđačkog kampa u blizini Brescie nakon jakih vjetrova i jake kiše tijekom noći.
Stanovnici Milana su u utorak ujutro prijavili jaku kišu i tuču, koja je poplavila ulice i čupala stabla, od kojih su neka pala na parkirane automobile.
Dok je sjever bio vlažan, toplinski val na jugu se zadržao, s temperaturama od 47,6 stupnjeva, zabilježenim u gradu Cataniji na istoku Sicilije u ponedjeljak. Tijela dviju osoba u dobi od 70 godina pronađena su u kući koju je uništio plamen, dok je 88-godišnja žena pronađena u blizini sicilijanskog grada Palerma, javljaju mediji.
Ministar civilne zaštite Nello Musumeci je na Facebooku napisao: "U Italiji proživljavamo neke od najsloženijih dana posljednjih desetljeća. Kišne oluje, tornada i ogromna tuča na sjeveru, te velika vrućina i razorni požari u središtu i na jugu. Klimatske promjene koje su pogodile našu zemlju zahtijevaju od svih nas promjenu stava."
Talijanski vatrogasci rekli su da su se uhvatili u koštac s gotovo 1400 požara između nedjelje i utorka, uključujući 650 na Siciliji i 390 u Kalabriji, južnoj kopnenoj regiji gdje je 98-godišnji starac prikovan za krevet poginuo dok je vatra progutala njegovu kuću.
U sjevernoj Africi tisuće vatrogasaca rade na obuzdavanju požara izazvanih visokim temperaturama, sušnim uvjetima i jakim vjetrovima, piše The Guardian. Najmanje 34 osobe poginule su u Alžiru, gdje se 8.000 vatrogasaca u utorak borilo s požarima u sjevernom dijelu zemlje. Požari su izbili u 15 pokrajina, zbog čega je više od 1500 ljudi evakuirano iz njihovih kuća.
Svjedoci su opisivali plamene buktinje koje su uništavale kuće i obalna odmarališta, pretvarajući golema šumska područja u zacrnjele pustoši. Alžirska internetska stranica TSA prenijela je izjavu Nacionalnog meteorološkog ureda da su temperature u nekim regijama dosegle 50 stupnjeva Celzijusa.
Među poginulima ovog tjedna bilo je 10 vojnika zarobljenih plamenom u Beni Ksili, u pokrajini Bejaia. Službena novinska agencija APS izvijestila je da su 34 osobe umrle u nekoliko regija. Lokalni mediji izražavaju ljutnju zbog najnovijih smrtonosnih požara. Stranica s vijestima TSA pitala je: "S obzirom na sve ove mjere, zašto nismo mogli izbjeći katastrofu?"
Šumski požari izbili su i u šumama Latakije, pokrajine na Sredozemnom moru u sjeverozapadnoj Siriji, a za gašenje požara koriste se helikopteri.
Padaju temperaturni rekordi
CNN upozorava kako se dijelovi Španjolske, Francuske, Grčke, Hrvatske i Italije suočavaju s velikom vrućinom, s temperaturama koje se penju iznad 40 stupnjeva Celzijevih. U Grčkoj se temperature penju do 44 stupnja, a na talijanskim otocima Sardiniji i Siciliji vrijednosti su se približile europskom temperaturnom rekordu od 48,8 stupnjeva.
VEZANI ČLANCI:
Vrućina je jedna od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti. Više od 61.000 ljudi umrlo je u žarkom ljetnom toplinskom valu prošle godine u Europi. No, Europa nije jedino mjesto koje se suočava s ekstremnim temperaturama. Opasni tjedni toplinski val u dijelovima zapadnih Sjedinjenih Američkih Država pogoršao se protekli vikend. Više od 90 milijuna ljudi je pod upozorenjem zbog vrućine. Najtoplije mjesto na Zemlji, kalifornijska Dolina smrti, dosegla je 54 stupnja.
Kombinacija klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i dolaska prirodnog klimatskog fenomena, El Nino, koji ima učinak globalnog zagrijavanja, podiže temperature do rekordnih ekstrema. Prošli je mjesec bio najtopliji lipanj zabilježen na globalnoj razini, a početkom srpnja planet je doživio najtopliji dan zabilježen.
Kako se klimatska kriza zaoštrava, znanstvenicima je jasno da će rekordni toplinski valovi postati samo sve češći i jači.
Kako ostati cool?
Vrućina se naziva "tihi ubojica" jer je ne možete vidjeti, ali može brzo postati smrtonosna. Vrlo mladi, stariji i oni koji moraju dugo vremena provoditi vani, kao što su radnici na otvorenom i beskućnici, posebno su ranjivi. Tijelo je naviklo na temperature do 36 ili 37 stupnjeva Celzijusa. Kada postane viša, tijelo se znoji kako bi se ohladilo, ali što je viša temperatura, teže se ohladiti, pogotovo ako je vlažno, što znači da znoj ne može tako lako ispariti.
Do toplinske iscrpljenosti može doći kada se vaše tijelo pregrije. To može dovesti do vrtoglavice, mučnine i glavobolje. Toplinski udar je ozbiljniji i događa se kada se temperatura vašeg tijela popne na 40 stupnjeva Celzijusa ili više, kada može oštetiti organe ili čak uzrokovati smrt.
Jedna od glavnih preporuka ljudima da se zaštite od vrućina je boravak u zatvorenom prostoru i izbjegavanje tjelovježbe tijekom najtoplijih dijelova dana, osobito između 11 i 15 sati. Kada ste vani, ostanite u hladu. Stručnjaci savjetuju da nosite laganu široku odjeću, šešir i kremu za sunčanje te piju puno vode, čak i ako ne osjećaju žeđ, ali izbjegavajte alkohol i pića s kofeinom.
Također je važno paziti na druge, kaže Judith Linden, profesorica na odjelu hitne medicine na medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu. - Ako netko počne osjećati vrtoglavicu, mučninu ili glavobolju, vrijeme je da se djeluje. To znači da ih maknemo s vrućine i smjestimo u hladno okruženje - rekla je Linden za CNN.
Zašto je toliko vruće?
Svjetska meteorološka organizacija objavila je ovog mjeseca da je srpanj započeo najtoplijim tjednom u povijesti, piše Al Jazeera. Ekstremne temperature došle su nakon klimatskih promjena i El Nina, cikličkog vremenskog fenomena koji zagrijava Tihi ocean, koji su zajedno stvorili najtopliji lipanj ikada.
U Europi su ovaj mjesec zabilježene neke od najviših temperatura ikad, zahvaljujući takozvanoj toplinskoj kupoli koja se proteže nad njezinim jugom. Anticiklona visokog tlaka Cerberus, nazvana po monstruoznom psu čuvaru podzemnog svijeta u grčkoj mitologiji, počela se kretati s juga 10. srpnja. Pratio ju je Charon, nazvan po mitološkom brodu koji je prevozio duše iz svijeta živih do onoga mrtvog. U tom je vremenskom sustavu u dijelovima Grčke, Španjolske i Italije zabilježena temperatura iznad 45 stupnjeva Celzijevih.
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze objavio je da je toplinski val na Atlantskom oceanu prijavljen početkom srpnja mogao utjecati na vruće vrijeme u Europi.
Atlantik je doživio porast temperature u većini svojih bazena, posebno u Sjevernoj Americi i Europi. Oceanski toplinski valovi mogu utjecati na uzorke atmosferske cirkulacije i zagrijati zračne mase iznad njih.
Znanstvenici kažu da će klimatske promjene, prvenstveno izazvane emisijama stakleničkih plinova uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, rezultirati češćim, ozbiljnijim i opasnijim toplinskim valovima. - Klimatske promjene diljem svijeta povećavaju učestalost, intenzitet i trajanje toplinskih valova. Učinkovito pretvaraju toplinske valove u ozbiljne toplinske valove - rekao je za Al Jazeeru Akshay Deoras, istraživač u Nacionalnom centru za atmosferske znanosti na Sveučilištu Reading.
Zanimljivo kako su sve susjedne zemlje oko nas na temperaturama 10 , 15 ili više stupnjeva veće nego kod nas. Radi se o globalnom zaglupljivanju a ne o globalnom zatopljenju.