Poslije više od godine dana izrade projekata i brojnih pregovora, nedavno je potpisan sporazum o osnivanju Slobodne zone Vukovar. Potpisali su ga predsjednici uprava Borova, VUPIK-a, VUTEKS-a, gradonačelnik grada Vukovara Vladimir Štengl i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer.
- Kada dobijemo koncesiju od Ministarstva gospodarstva, bit će osnovano Trgovačko društvo "Slobodna zona Vukovar d.o.o." i tada će se konačno moći reći da je vukovarska Slobodna zona počela raditi - rekao je pročelnik Ureda za gospodarstvo u vukovarskoj gradskoj upravi Dragan Njegić. Napominje da uz određeni stupanj povlaštenosti carinskog i poreznog režima od države očekuje i neke posebne povlastice kako bi se što više potencijalnih ulagača privuklo u taj dio Hrvatske.
Kako ističu osnivači vukovarske zone, već se vode određeni pregovori s velikim svjetskim tvrtkama koje su pokazale zanimanje za ulaganje i rad u Slobodnoj zoni Vukovar, što se mora iskoristiti.
Vukovaru potreban razvoj
- Ostvare li se samo neki od tih razgovora, vrlo brzo možemo očekivati ulazak u Vukovar vodećih svjetskih tvrtki s velikim kapitalom i različitom proizvodnjom - rekao je Njegić. Dodao je kako je, uostalom, i cilj osnivanja Slobodne zone privlačenje stranoga kapitala, koji bi pokrenuo proizvodnju, ubrzao gospodarski razvoj cijele županije i omogućio zapošljavanje velikom broju nezaposlenih.
- Kad bi slobodne zone bile ključ našeg bržeg gospodarskog razvitka, zašto onda cijelu Hrvatsku ne bismo proglasili jednom takvom zonom? - odgovara međimurski župan Branko Levačić na prijedlog uspostave slobodnih zona. S time se slaže i većina gospodarstvenika i poduzetnika u županiji koju je Hrvatska udruga poslodavaca proglasila gospodarski najrazvijenijom u Hrvatskoj.
- U slobodnim zonama lokalna zajednica više gubi nego što dobiva. Mora dati zemljište i infrastrukturu, a poduzetnike, uglavnom strane, oslobađa poreza, carina i drugih davanja. U takvim zonama uglavnom nema proizvodnje, već se najčešće djelatnost svodi na montažu i plasman vlastitih proizvoda, uz nisku cijenu rada. To nas može samo osiromašiti, a nikako pomoći u gospodarskom razvoju. Jedino rješenje jest razvoj gospodarskih modela sukladno europskim uvjetima i propisima. Gospodarstvo već sada moramo usklađivati s EU, a tamo nema slobodnih zona - kaže župan B. Levačić.
Međimurje - najrazvijenija županija
U toj županiji najčvršće uporište gospodarskog razvoja jest u malom i srednjem poduzetništvu i obrtu. Stoga u Međimurju na plodno tlo nailazi sve što stimulira poduzetništvo, čemu svojim poticajima pridonose i jedinice lokalne uprave. Gradovi i veće općine sami uređuju svoje razvojne gospodarske zone, pa se može kazati da je cijeli kraj između Mure i Drave velik poduzetnički inkubator, po čemu i sliči Hong Kongu.
Poticaji su već dobiveni za zone u Nedelišću, Donjem Kraljevcu i Prelogu, kaže Marijan Novak, direktor Međimurskoga poduzetničkog centra, jednog od prvih u Hrvatskoj, koji je upravo ove godine to ministarstvo proglasilo najboljom institucijom te vrste u našoj zemlji.
Na određen način potvrda ispravnosti "međimurskog modela" jest i to što je u proteklih šest godina Hrvatska gospodarska komora čak tri puta izabrala za poduzetnike godine gospodarstvenike iz Međimurja.
Branimir Bradarić, Ivica Žišković
