Država je jaka koliko je jako i konkurentno njezino gospodarstvo. A konkurentnost nije jeftina. Ona podrazumijeva konstantna ulaganja i inovacije, posebno u današnje doba brzih promjena kada svako stajanje ili krivi potez kompaniju mogu odvući u propast. Europska ljestvica kompanija koje najviše ulažu u istraživanje i razvoj (EU Industrial R&D Investment Scoreboard) stoga daje dobar uvid ne samo u konkurentnost kompanija i sektora nego i u konkurentnost države. Zato je, uostalom, Europska komisija i vodi. Na njoj se nalazi samo probrana “ekipa”, odnosno najjače i najutjecajnije kompanije svijeta – njih 1000 na europskoj te 2500 na svjetskoj razini. No na ljestvici nema nijedne hrvatske tvrtke. Dapače, svojeg predstavnika na ljestvici koja se objavljuje od 2006. Hrvatska nikada nije imala. Susjedi Slovenci imaju globalno konkurentne kompanije. Danas na listi imaju Krku, a do prije nekoliko godina na njoj je bilo i Gorenje.
Tehnologija razvijena drugdje
Analitički pothvat koji daje dobar uvid u industrijske odnose otkriva i zanimljive trendove. Pokazuje da po ulaganjima u istraživačke i razvojne aktivnosti dominiraju četiri sektora – ICT proizvođači, oni koji razvijaju ICT usluge, zdravstvo i automobilska industrija. Američke kompanije apsolutno dominiraju po iznosima koje ulažu u R&D (čine 42 posto iznosa ukupnih ulaganja), slijede Kina pa Europa (17,8 prema 17,5 posto). U prvih deset kompanija po ulaganjima u R&D većina, njih 6, je američkih. Predvodi ih Alphabet, koji je u 2022. za R&D izdvojio nevjerojatnih 37 milijardi eura. S ulaganjem od 18,9 milijardi eura njemački Volkswagen jedina je europska kompanija koja se našla u prvih 10, točnije na šestome mjestu, ljestvice Europske komisije. Samo jednog predstavnika u top 10 ima i Kina (Huawei na 5. poziciji), ali Kina ima najveći broj tzv. novih ulazaka, odnosno kompanija koje su prvi put uspjele ući na listu. Iako Europa bilježi rast ulaganja u R&D, po čemu smo prvi put od 2015. prestigli SAD (13,6 posto), Kina raste brže i polako, ali sigurno Europu ekonomski i tehnološki ostavlja za sobom. Europa je u problemu, a Hrvatska u još većem.
Naši sugovornici kažu da činjenica da nas nema na ljestvici ulaganja industrije u R&D ne treba čuditi, ali bi nas itekako trebala zabrinuti.
VEZANI ČLANCI:
”Ulaganja u R&D direktno utječu na konkurentnost gospodarstva, njegovu sposobnost za inovacije te dugoročni ekonomski rast. Bez značajnih ulaganja u istraživanje i razvoj teško je očekivati da će hrvatska poduzeća moći konkurirati na globalnim tržištima. Manjak R&D ulaganja otežava zapošljavanje visokokvalificiranih stručnjaka u industriji, što dodatno usporava inovativnost i razvoj. Dugoročno, to sve može rezultirati stagnacijom i gubitkom konkurentske prednosti, posebno u visoko-tehnološkim industrijama”, upozorava Sonja Radas, znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb. Boris Golob, direktor Step Ri znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci te stručnjak za inoviranje, napominje da bi nas, uz to da nas nema na listi, još više trebala zabrinuti činjenica “da među sto najvećih hrvatskih poduzeća možda njih desetak ima neke veze s istraživanjem i razvojem novih tehnologija, makar i kao podružnice stranih korporacija, pa su dio statistike svoje centrale. Ostatak su trgovine i banke koje su, u najboljem slučaju, konzumenti plug&play tehnologije stvorenih negdje drugdje”.
Koje to domaće tvrtke najviše ulažu u aktivnosti istraživanja i razvoja, nismo uspjeli saznati. Iz Državnog zavoda za statistiku kažu da takvi podaci nisu dostupni zbog statističke povjerljivosti. Financijska izvješća domaćih tvrtki također ne otkrivaju koliko godišnje ulažu u R&D. Izostanak s ljestvice, za koju je 2022. prag ulaska bilo ulaganje u R&D od 53 milijuna eura (2012. prag je bio 22,6 milijuna), rezultat je, kaže Golob, veličine naše države, strukture industrije i starosti poduzeća. “Hrvatska je mala pa je i industrija mala, a naša najveća poduzeća su većinom u stranom vlasništvu, nisu tehnološka, a ako to i donekle jesu, primjenjuju tehnologiju koja je drugdje razvijena”, objašnjava čelnik Step Rija.
Kandidati Infobip i Rimac
Znanstvenica Radas strukturu domaćeg gospodarstva izdvaja kao jedan od najvažnijih problema zašto nas nema na ljestvici i zašto nemamo kompanije koje bi bile globalno konkurentne. “Oslanjamo se na sektore s niskim tehnološkim intenzitetom, poput turizma, gdje ulaganja u R&D tradicionalno nisu visoka. Također, postoji relativno mali broj velikih poduzeća koja bi imala kapacitete i financijsku snagu ulagati značajne iznose u istraživanje i razvoj. Manjak snažne industrijske baze koja je orijentirana prema inovacijama dodatno doprinosi ovakvoj situaciji”, ističe Radas. Napominje i da ICT sektor i industrije s visokom dodanom vrijednošću, iako rastu, još uvijek nisu dovoljno razvijene da bi značajno pridonijele ovim statistikama.
Da je propulzivni ICT sektor daleko od plafona rasta, smatra i Boris Golob ističući da su, primjerice, prihodi Infobipa, koji nedvojbeno dosta ulaže u tehnologiju, u 2023. bili malo iznad 100 milijuna eura. “To ih ne svrstava ni među sto najvećih u Hrvatskoj”, kaže Golob.
No Radas upravo Infobip te kompaniju Rimac Automobili izdvaja kao potencijalne kandidate koji bi u budućnosti mogli biti domaći predstavnici na ljestvici koja je odraz konkurentnosti gospodarstva pojedine države. Od sektora izdvaja još i farmaceutsku industriju te ICT sektor. Golob ovim sektorima dodaje još i obrambenu industriju.
GALERIJA Jedan od najljepših dvoraca Hrvatske sad je opljačkana ruševina: Pogledajte kako danas izgleda
