INTERVJU

Meta terorista mogli bi biti i hrvatski Židovi

hrv-leo-txt.jpg
import
23.09.2005.
u 15:08

Sedmog srpnja u 4.40 sati, u zoru po zapadnoameričkom vremenu, u državi Nevadi, u njegovu domu u gradu Renou telefon je probudio profesora Leonarda Weinberga. S druge strane žice bio je sin David koji studira u Londonu. Paničnim glasom javljao je ocu da se dogodio stravičan teroristički napad te da je on dobro i na sigurnome.

"Tata, molim te, javi se na BBC, reci im kako da spriječe nove napade", molio je sin znajući da se u kući od njegova rođenja razgovara samo o terorizmu, čitaju knjige o političkom ekstremizmu i da su predavanja koja taj stručnjak za terorizam drži na američkom sveučilištu Nevada među najzanimljivijima za studente. I zaista, profesor Weinberg danima je poslije londonskog napada komentirao događaje ne samo za britanske TV postaje nego i za američke, uključujući najgledaniji CNN.

Kad je početkom tjedna odjeknula eksplozija u veleposlanstvu Velike Britanije u Zagrebu, što su svi, uključujući i američke medije, nazvali terorističkim činom, nazvali smo profesora Weinberga i zamolili ga da za Večernji list komentira taj događaj i općenito terorizam u svijetu.


VL: Profesore, je li vam kao stručnjaku poznato koliko je Hrvatska izložena terorizmu i je li opravdan strah od mogućih napada na nju?
- Hrvatska je smještena na specifičnom, usuđujem se reći, svima zanimljivom geostrateškom položaju. Na Mediteranu ste, a u blizini je sjeverna Afrika, Bliski istok, dakle područja kojima se "bavi" Al-Qaida. U globalnoj pošasti kakva je terorizam nijedna zemlja nije potpuno isključena od opasnosti, pa se ne usuđujem procjenjivati je li Hrvatska sigurnosna oaza.

VL: Turizam je za Hrvatsku jedna od najvažnijih gospodarskih grana i jasno je da turistički djelatnici i hrvatska Vlada pozorno promatraju teroristička kretanja jer bi i manji incident sigurno naštetio tom izvoru prihoda.
- Da, to je delikatno područje. Poznato mi je da britanski turisti vole dolaziti u vašu zemlju, Amerikanci također, a zanimljivi ste, posebice Dubrovnik, i izraelskim posjetiteljima. Tu sigurno postoji opasnost i za nju se treba pametno pripremiti boljom provjerom graničnih ulaza, suradnjom tajnih službi u svijetu i procjenjivanjem motivacije mogućih terorista za teroristički čin. Poznato mi je da se turisti osjećaju sigurnima u vašoj zemlji, što je velik uspjeh, ali ne treba nikada biti zadovoljan do kraja.

VL: Profesore, u Hrvatskoj je znatan broj stranih banaka, diplomatskih predstavništava, a i stranih ulaganja. Je li sve to u opasnosti od terorizma?
- Znam da je u Hrvatskoj dosta ulagao i angloamerički bankovni i poslovni sustav. To također može biti meta terorista jer Al-Qaida nije koncentrirana samo na zemlje s kojima je u sukobu, poput SAD-a i Velike Britanije. Upravo napadima na druga mjesta, gdje se to najmanje očekuje, teroristi bi mogli unijeti kaos i strah. Terorizam po svojoj definiciji nije samo destrukcija nego i unošenje straha među ljude, a onda možete brže djelovati jer preplašeni narod ne funkcionira kao u normalnim uvjetima. Ne znam je li u Hrvatskoj, možda u Zagrebu, još aktivna židovska zajednica, imate li sinagoge. To svakako treba zaštititi jer one mogu biti atraktivna meta terorista. VL: Imate li spoznaja o situaciji u hrvatskom susjedstvu, u BiH, Srbiji, Makedoniji, pa i na širem prostoru Balkana?
- Postoji "određeni tip" aktivnosti Al-Qaide u Albaniji i Bosni i Hercegovini i to treba držati pod kontrolom. Hrvatska je i tranzitna zemlja, kao i cijelo područje koje spominjete, i stoga je opasnost od nedovoljnih provjera ljudi i robe još veća, pa ostavlja prostor za eventualno djelovanje terorističkih skupina. Ekstremne vjerske zajednice također su rasadnik agresivnog djelovanja i treba ih "osluškivati".

VL: U svojoj najnovijoj knjizi "Globalni terorizam" spominjete "novi terorizam" kao novi pojam terorizma u 21. stoljeću. Što to znači?
- Sintagma "novi terorizam" postala je temom mnogih rasprava. Nova se generacija terorista razlikuje od prethodnika. Njima nije primarno samo ubiti što veći broj ljudi, pokretati ratove i ratne sukobe. Oni se koriste samoubojicama koji se deklariraju kao vjerski heroji i imaju "višu svrhu", da pomognu u provođenju terorističkih ideja. Tu je i uporaba biokemijskog oružja i onog za masovno uništavanje, čak i radijacijskog, za što je sve potrebno dosta novca, a ljudi poput Osame bin Ladena dobro su financijski potkoženi.

Religiozna podloga
VL: U prošlosti su mnoge terorističke organizacije ugušene ili su nestale s javne scene. Predviđate li to i za Al-Qaidu?

- Točno, povijest pokazuje niz primjera iz zapadne Europe i Latinske Amerike sredinom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad su terorističke organizacije nestale sa scene. Zabrinjavajuća je religiozna podloga stvaranja novih terorističkih organizacija jer njihova motivacija zna rasti do neslućenih granica, pa onda opet pasti, smiriti se na neko vrijeme. No, uvjeren sam da ništa nije zauvijek, pa će tako i Al-Qaida imati kraj. Oni imaju zanimljivog vođu i on je najveća snaga jer novači nove aktiviste koji su posebno bili oduševljeni napadima na Ameriku, na New York i Pentagon.

VL: Profesore, često spominjete i pojam "teroristički personality". Što to znači?
- To je stil ponašanja terorista, njihova promišljanja, ideje, želje. No, nema neke jedinstvene definicije po kojoj bismo mogli reći ovaj će čovjek ili ova skupina postati teroristička, oni imaju predispozicije za takve aktivnosti. Ponavljam, odlika terorizma novog doba, što je otežalo posao i tajnim službama, jest da ne možete predvidjeti hoće li posve normalan, smiren čovjek odjednom odlučiti krenuti u teroristički stil života želeći ili misleći da na taj nasilni način može nešto promijeniti za sebe, svoju okolinu ili ideju kojoj služi.

VL: Kolika je opasnost od bombaša samoubojica u Americi?
- Tim se pitanjem intenzivno bave i sve američke tajne službe. Puno je Amerikanaca širom svijeta, a najviše u Iraku stradalo od bombaša samoubojica. Brojni neovisni i službeni analitičari tvrde da postoji velika mogućnost za nove terorističke napade na Ameriku. Ja ne dijelim posve njihovo mišljenje. Zbog čega je tako, ne bih želio govoriti u javnosti zbog razumljivih razloga.

Puna privatnost nemoguća
VL: Postoji li u borbi protiv terorizma, posebno u Americi, prostor koji razgraničava zadiranje u privatnost od onoga što sve država mora činiti za sigurnost svojih građana?
- Upravo počinjem uređivati novi magazin pod imenom "Demokracija i sigurnost". U njemu ću objaviti brojne članke stručnjaka koji će govoriti o toj vrlo zanimljivoj temi. Nikada ne možete sačuvati potpunu privatnost osoba ako želite provesti stopostotne sigurnosne mjere. Dakako, tu se otvaraju nova pitanja o pravima građana, države. To su teme koje će, siguran sam, obilježiti našu demokraciju sljedećih godina.


Terorizam za početnike

Leonard Weinberg osnivač je katedre za političke znanosti na sveučilištu u Nevadi. Kao stručnjak za terorizam, gostujući je profesor na mnogim američkim i svjetskim sveučilištima, a bio je i dugogodišnji konzultant ureda za sprečavanje terorizma u Ujedinjenim narodima. Nagrađen je 1999. godine Thornton nagradom za mir. Poznat je i kao autor brojnih knjiga o terorizmu, a zapažena je i ona o "Transformaciji talijanskog komunizma". Najnovija Weinbergova knjiga "Globalni terorizam priručnik za početnike", objavljena sredinom ove godine, već je rasprodana u američkim knjižarama i čeka drugo izdanje.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije