Kasni početak ljeta, nezapamćena nevremena koja su zahvatila veći dio Hrvatske, jako dugo bablje ljeto, pa sad zahladnjenje i opet najava naglog zatopljenja, sve su samo ne obilježja vremenski prilika na koje smo navikli i kakve očekujemo. O svemu kada je u pitanju vrijeme, pa i o tome kakva nas zima očekuje, te zašto je toliko teško predvidjeti vremenska kretanja i napraviti prognoze Petra Balija razgovarala je s Krunoslavom Mikecom, meteorologom DHMZ-a.
Sada smo nedavno imali naglo zahlađenje, no uskoro nas opet očekuje naglo zatopljenje. Kada ga možemo očekivati?
Pa evo još ova srijeda će biti obilježena, osobito u unutrašnjosti, nižim vrijednostima temperature, odnosno iznad nas se zadržava razmjerno hladan zrak koji će postupno napustiti naše krajeve već prema kraju današnjega dana. I onda od sutra možemo računati na izuzetno jaku, čak mogu reći i naglu južinu, odnosno dotok vrlo toplog zraka ponovno nad naše krajeve. Što će onda uzrokovati nagli porast temperature zraka na vrijednosti, opet u unutrašnjosti na dvadesetak Celzijevih stupnjeva već sutra, a osobito onda u petak i oko 25. Međutim, dolazi nam i puno vlage s tim zrakom s jugozapada, dakle sa Sredozemlja, tako da neće biti onako stabilno i suho, kao što je to bilo u onom prošlom toplom razdoblju. Dapače, bit će promjenjivo i nestabilno s povremenom kišom, posebno na Jadranu u krajevima uz Jadran, a onda u petak, osobito u subotu i u unutrašnjosti ta kiša mjestimice može biti i obilnija. Može biti i izraženijih pljuskova tako da uz toplinu i vlagu koja nam stiže, nagli pad tlaka, biometeorološke prilike zasigurno mnogima neće biti ugodne.
VIDEO Meteorolog DHMZ-a: Uz toplinu i vlagu stiže i nagli pad tlaka, zasigurno neće biti ugodno
Koliko dugo će trajati to zatopljenje?
Pa ovako ovo jače zatopljenje očekuje se do subote, recimo, tako. Nakon toga, od nedjelje ponovno nešto malo niže vrijednosti temperature. Međutim, ne očekuje se ovako dramatičan pad, kao što je to bio proteklih dana.
Kad nam onda stiže zima konačno?
Pa na zimu ćemo još malo pričekati, barem na ono pravo zimsko vrijeme. Naime, očekuje nas u razdoblju koje je pred nama, dakle i sljedeći tjedan, a onda, kako se sada čini tamo početkom studenog, vrijeme koje je malo toplije od uobičajenog za ovo doba godine. Dakle, ne očekujemo onako ekstremnu toplinu kakvu smo imali u prvom dijelu listopada, ali svakako vrijednosti temperature koje nam prognostički modeli pokazuju bit će uglavnom više od onih koje su prosječne za kraj listopada i početak studenog. Isto tako i u većem dijelu studenoga zasad prema prognostičkim materijalima nema neke naznake za jače ili drastičnije zahladnjenje. Može se možda dogoditi ovakav kratkotrajni hladni prodor. Međutim, u globalu i u studenome očekujemo toplije vrijeme. A što se same zime tiče ipak ćemo morati pričekati za detaljnije prognoze. Naime, zasada prema dugoročnim prognozama kojima raspolažemo prema prognostičkim materijalima, ne čini se da bi zima koja je pred nama trebala donijeti nekakvu, da tako kažemo, veliku hladnoću. Naime, kako smo već navikli u prošlim zimama, zime su nam prilično blage, odnosno čak mogu reći i vrlo blage. I ova bi, barem kako prognostički materijali pokazuju mogla nastaviti u tom tonu.
Očekujemo li snijeg onda?
Pa zasigurno će ga biti. Naime, ako gledamo cijelu Hrvatsku, negdje će biti snijega, ponajprije u gorskim krajevima. Evo, već je i nekidan pao nakratko na Platku, odnosno na najvišim vrhovima u Lici i Gorskom kotaru. U svakom slučaju, dakle, bit će i snijega, ponajprije u gorskoj Hrvatskoj, sada točno reći koliko intenzivno teško je reći. Zagreb je posebna priča. Naime, Zagreb ima svoju mikroklimu. I prošlih zima je često bio pošteđen snijega kada je on padao u okolici grada. U samome Zagrebu nije ga bilo zbog toga što je Zagreb puno ugrijaniji od njegove okolice i oborina koje onda padaju nad gradom se brzo tope. Odnosno snijeg, ili led, pretvaraju se u tekućinu, tj. susnježicu, pa i kišu. Pa tako eto Zagreb često bude pošteđen.
VEZANI ČLANCI
Da li je teško predvidjeti vrijeme?
Pa je svakako da je poebno neke vremenske situacije. Iako nam tehnološki napredak koji imamo u posljednjim desetljećima ili godinama jako olakšava posao u odnosu na ono kako je to bilo nekada prije 30, 50, pa i više godina, ali i dalje je vrlo izazovno u nekim situacijama, posebice onim ekstremnim na koje inače nismo navikli.
Možete li malo sad usporediti kad ste se dotakli te tehnologije, kako se prije predviđalo vrijeme i kako se danas predviđa?
Pa naravno ta tehnologija puno pomaže u svakome slučaju. S razvojem računala se puno olakšava i sama vremenska prognoza. Naime, nekada prije moji kolege koji su radili prije 30. ili, kako sam rekao, 50 godina, imali su samo možda jedan izračun vremena koji im je mogao pokazivati razvoj vremenske situacije, i to u vrlo kratkom roku, i to na nekakvoj, recimo gruboj rezoluciji. Današnji meteorološki modeli i takozvani numerički modeli prognoze su stvarno sofisticiraniji i koriste se najmoderniji alati u predviđanju vremena, između ostalog, i to u posljednje vrijeme i ona svima dobro poznata umjetna inteligencija. Tako da je to u svakom slučaju nam to puno olakšava. Osim računala, naravno, tu su i primjerice radari ili sateliti koji nam također daju jako dobre podatke mjerenja koji onda ulaze u te računalne modele. I oni su samim time sve točniji.
Koliko se prognoza brzo može predvidjeti, odnosno koliko te informacije brzo dođu do vas i koliko ih se može brzo obraditi?
Pa dakle, ti se računalni modeli inicijaliziraju s nekakvim početnim stanjem. Dakle, onim motrenjima i mjerenjima iz satelita ili onim mjerenjima koje se rade s termometrima ili mjerenjima tlaka i slično. I onda se rade proračuni, vrlo komplicirani koje da ih čovjek radi trajalo bi satima, danima možda i mjesecima. Međutim, računala to obrade u roku sat dva, ovisno o kakvom se modelu radi. I onda ti podaci za kratkoročnu vremensku prognozu danas stižu već nakon nekakvih, recimo, 3 do 4 sata.
Je li se onda moglo, da se vratimo na ovu oluju koja je bila u srpnju u Zagrebu, je li se ona mogla predvidjeti na neki način i jesmo li mogli reagirati bolje?
Pa recimo da numerički modeli prognoze koje smo imali na raspolaganju baš za taj dan nisu davali takav intenzitet i nisu davali toliko jak sustav koji se, eto, nažalost, dogodio ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama u našem okruženju. Da, moglo se je možda i bolje reagirati, odnosno bolje prognozirati. Međutim, dovoljno su mogu reći, bila jaka upozorenja koja su izlazila iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Možda smo trebali i mi malo bolje to iskomunicirati, odnosno još možda jače naglasiti opasnost koja dolazi, ali u svakome slučaju recimo da su i modeli u toj situaciji mogli možda malo više pomoći nego što stvarno jesu.
Prognoze različitih izvora se ponekad razlikuju i zašto je to tako?
Pa ovisi o tim računalnim modelima koji se koriste. Dakle, svaka zemlja sada već ima nekakav svoj računalni model za svoju zemlju ili okolicu. Isto tako postoje i tzv. globalni modeli koji pokrivaju, dakle cijeli svijet. Hrvatska, odnosno naša služba koristi model Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena čije je sjedište u Readingu u Engleskoj. Hrvatska je dio tog konzorcija. I dakle, koristimo njihove prognoze. Mnogi drugi također izvori koriste tu prognozu. Međutim, isto tako postoje globalni modeli iz SAD-a i Kanade. Njemačka, Engleska i Francuska imaju posebno svoje modele, isto tako azijske zemlje, tako da iz svakog od tih izvora može doći malo drugačija prognoza. Svi oni koriste one iste podatke. Mogu reći vrlo slične za početne uvjete. Međutim sami one razvoj koji predviđaju se u svakoj od njih možda malo razlikuje. Tako da stoga imamo i različite prognoze vremena, recimo na našim pametnim telefonima, na aplikacijama koje nam daju prognoze vremena.
Kome onda vjerovati?
Ja iz svog iskustva mogu reći kako su vrlo dobre te aplikacije, neću reći odlične, ali mogu dati vrlo dobar razvoj situacije, bilo koja od njih koju možete koristiti na pametnom telefonu. Ali, naravno, nisu savršene, kao što ni jedna prognoza nije savršena. Vjerojatno nikad neće ni biti jer to ipak predviđanje nekakve budućnosti i ima jako puno faktora koji onda na to utječu. Koju od njih upotrijebiti? Mislim da svakome preostaje na njihovom iskustvu, odnosno na onome što sami dožive kada koriste tu aplikaciju.
Postoji li određeno dobra doba godine ili mjeseci kad je lakše predvidjeti prognozu?
Pa puno je lakše, dakle, nekakva stabilna vremenska situacija. Dakle, ono kada govorimo da nad našim područjem je anticiklona, recimo kao ovo razdoblje u prvome dijelu listopada, a prognoze su bile vrlo dobre, vrlo točne jer se tada situacija bila stabilna. Gotovo se ništa značajno nije događalo. Imali smo stalno utjecaj polja povišenog tlaka zraka u kojem se iznenada zadržavao taj topli zrak. Imali smo čak i ekstremnu toplinu za listopad kada su srušeni neki listopadski rekordi temperature. U takvim situacijama, dakle, stabilnijim je puno lakše i puno jednostavnije prognozirati nego u nekakvim dinamičnim kada se očekuje nekakva značajna promjena. A recimo da su možda najteže situacije za prognoziranje baš one grmljavinske oluje ljetne ili isto tako zimska situacija s maglom. To su stvarno izazovi za prognoziranje.
Svjedočimo, dakle, i sami ste rekli naglim promjenama vremena. Poplavama, olujnom nevremenu, koliko se promijenila klima u Hrvatskoj?
A kao i drugdje u svijetu, klima se mijenja, dakle na globalnoj razini. Ako se gleda, stvarno smo svjedoci tome kako se klima posebno, eto, u posljednjem desetljeću ili dva, značajno mijenja pa tako isto i u našoj zemlji. I sve više smo svjedoci nekakvih ekstremnih događaja koji nas zahvaćaju bilo to velike količine kiše ili s druge strane sušna razdoblja, odnosno velike suše ili isto tako velike vrućine. Ono čega smo, recimo, pošteđeni, u zadnje vrijeme su ipak nekakve velike hladnoće, odnosno u tom ekstremu dakle, Hrvatska ipak ne sudjeluje, da tako kažemo. Hrvatska isto tako kao i cijeli svijet, je osjetljiva na te ekstreme i svakako na njih treba računati i treba ih očekivati i u idućem razdoblju.
Možete li usporediti pojavu vremenskih ekstrema danas u odnosu na prije, recimo deset godina. Koliko su češći?
Pa neki od njih jesu češći. Kako sam rekao, baš te epizode s obilnim oborinama, primjerice, kako se dogodila u kolovozu i kod nas, a posebno u Sloveniji, gdje je uzrokovala i velike štete. Isto tako i dulja su i češće čak i ta sušna razdoblja koja se događaju. Isto tako i ova ekstremna toplina češće se sigurno događa nego što je to bilo prije. Dakle, i prije smo imali ekstremne događaje i prije je bilo i grmljavinskih oluja i slično. Međutim, njihova frekvencija, odnosno učestalost u ovim zadnjim godinama ipak je, čini se, povećana.
Kako se onda nositi s tim naglim promjenama vremena?
A čovjek je prilagodljivo biće. Uvijek to tako volim reći. Polazim od sebe i jedino što nam preostaje i prilagoditi se. Dakle, ljudi žive na ovoj planeti i u najhladnijim dijelovima zemlje, isto tako i u onim najtoplijim i u kišnim i u sušnim. Dakle, bilo gdje, čovjek se može prilagoditi. Svakako utječe to na nas. Dakle, te nagle i ekstremne promjene vremena, utječu na bilo koga od nas u našemu društvu i neki se onda s time nose lakše. Neki teže. Neki se lakše prilagođavaju, ali to je jedino što možemo napraviti. Možemo, naravno, i nekako pokušati zaustaviti te klimatske promjene, odnosno zna se da i čovjek djeluje na njih i možemo na neke određene načine djelovati i mi sami onako lokalno, što bi onda globalno donijelo nekakvu promjenu, ali ipak će trebati puno vremena kako se klima, dakle, sada mijenja ako je čovjek i utjecao na nju zadnjih 150 godina, sada tek vidimo prave razmjere i posljedice. Tako ćemo vjerojatno morati čekati isto i desetljeća, pa možda i stoljeća da se klima ponovno povrati u nekakvo normalnije, da tako, kažemo stanje.
VEZANI ČLANCI
Može li se ponovno povratiti neko normalnije stanje?
Pa nema nam druge nego nadati se. Moji kolege klimatolozi koji se bave klimatskim promjenama rade i klimatske scenarije. Dakle, to su nekakva jako dugoročna predviđanja kakva bi klima mogla biti. Postoje različiti scenariji kako bi se situacija mogla razvijati u idućim desetljećima, odnosno do kraja ovoga stoljeća. Međutim, ni jedan od njih nije previše optimističan koji bi govorio o tome da bi se klima baš mogla vratiti na nekakvu onakvu staru kakvu smo znali prije recimo nekoliko desetljeća. Spominju se, naravno, i veliki porast temperature, isto tako i podizanja mora topljenje ledenjaka. To je ono što nam je, čini se, vrlo izvjesno u idućim desetljećima.
Znači trebamo li naučiti živjeti s vremenskim ekstremima.
Da, svakako je to u nekim dijelovima svijeta, ti su ekstremi i češći. Ljudi, eto žive. Naravno, moraju se znati nositi s time i isto tako djelovati kako bi im i vremenska prognoza, dakle koja daje nekakvu informaciju o tome kako će se vrijeme razvijati, bila što pouzdanija i što vjerodostojnije. Vjerujem da ćemo u tom smjeru ići i mi.
VIDEO Nevrijeme poharalo Novigrad
Kad ćete ukinuti RTV pretplatu? Snijega nema jer Bandić ne može iz pakla da upravlja Zagrebom. Inače bi kamioni već dovezli snijeg.