U daljnjoj borbi za nasljednika Angele Merkel na čelu Kršćansko-demokratske unije (CDU), a moguće i kancelara Njemačke, iskristalizirale su se dvije pozicije: jedna nastavljanja liberalne politike Merkel, a druga oponiranje i vraćanje CDU-a na desnije, konzervativnije pozicije. A to je najjasnije na pitanju procjene najkontroverznije politike trenutačne kancelarke: migrantske.
Ovo će pitanje biti ključno 7. prosinca na stranačkoj konferenciji u Hamburgu gdje će biti odabran novi predsjednik stranke, a Merkel je najavila da se neće kandidirati.
Odgoditi sporazum
Promerkelovsku politiku zagovara njezina bliska suradnica, glavna tajnica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer, dok se odmaknuti udesno žele Jens Spahn, ministar zdravstva na federalnoj razini, te poslovnjak i odvjetnik Friedrich Merz, koji je vjerojatno u ovom trenutku i najveći favorit za predsjednika stranke. U srijedu se u Seebachu, blizu Eisenacha u pokrajini Tiringija održalo treće sučeljavanje između ovo troje kandidata, na kojem su pokušavali dokazati lokalnim članovima kršćanskih demokrata zašto bi baš oni trebali biti na čelu stranke. I ponovno se, kako pišu njemački mediji, dokazalo: pljesak publike najlakše se dobije kada se govori o imigraciji.
>> Specijal o Angeli Merkel
Tu temu jednom je Spahn nazvao “bijelim slonom u sobi”, a upravo je ovaj političar još prošlog vikenda zatražio odgodu potpisivanja tzv. Marakeškog sporazuma o migracijama, dokument Ujedinjenih naroda, kako bi stranka mogla raspraviti o njemu na kongresu.
– Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana – rekao je i dodao da, ako se pitanja do kraja ne razjasne, potpisivanje treba odgoditi.
– Zbog toga što se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi kod građana se stječe dojam da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu – rekao je Spahn.
S druge strane, Kramp-Karrenbauer, kao ministrica unutarnjih poslova Saarske, jedina je dosad pokretala deportacije. Zbog toga samu sebe predstavlja, iako ne stvara podjele, kao čvrstu političarku. Pa ipak, ona sama za sebe kaže: “Stojim iza UN-ova dokumenta”.
Merz pak je posljednjih desetak godina proveo izvan politike, te je zbog toga predložio moguće pokretanje radikalnog poteza: promjene ustava.
– Njemačka je jedina zemlja na svijetu koja ima pravo na azil u ustavu. Dugo već osjećam da moramo razgovarati može li ovo pojedinačno pravo ostati ako želimo uvesti pravo na azil na europskoj razini – govorio je Merz.
Pritom je dodao da je Njemačka jedina zemlja koja se želi pridružiti Marakeškom sporazumu.
Ako se Njemačka pridruži sporazumu, federalna vlada prvo mora izjaviti da se sudovi neće morati osloniti na taj pravno neobvezujući dokument. Uz to je Merz dodao da bi Njemačka trebala usvojiti konzistentnu politiku deportacija, ali uz ogradu: ne u one zemlje gdje traje otvoren građanski rat.
Najmodernija stranka
Merz želi smanjiti utjecaj stranke krajnje desnice Alternative za Njemačku (AfD) tako da im otme pola birača. Za to CDU treba postati najmodernija stranka, kaže on.
Spahn pak stalno govori da jedan od ključnih elemenata nove politike mora biti slobodnija rasprava i napuštanje političke korektnosti. Ovo će troje kandidata održati još pet debata na svojevrsnoj turneji na koju su krenuli diljem Njemačke kako bi uvjerili članove CDU-a zašto bi trebali postati novi šefovi stranke. Novog će lidera odabrati 1001 delegat 7. prosinca. A koliko je to važno, svjedoči i činjenica da će pobjednik od 1973. biti četvrti lider stranke, dok su ih njihovi glavni rivali, socijaldemokrati, promijenili – 15.
>> Angela Merkel na gotovo svakoj fotografiji radi jednu stvar, pogledajte što
