Inauguracija novoizabranog predsjednika RH Zorana Milanovića bit će održana za 20-ak dana, no posao ne čeka. U tijeku su razgovori između ekipe aktualnog premijera Andreja Plenkovića i Milanovićeva tima oko izbora i imena novog načelnika Glavnog stožera oružanih snaga RH, što je neodložan posao s obzirom na to da sadašnjem načelniku, generalu zbora Mirku Šundovu četverogodišnji mandat istječe krajem veljače, a već 1. ožujka morat će biti imenovan njegov nasljednik.
Već u svojim prvim nastupima nakon izbora za predsjednika države Milanović je govorio o dva predstojeća važna imenovanja, jer za tri mjeseca istječe i mandat ravnatelju SOA-e Danielu Markiću i tu je Milanović odmah bio jasan i kazao kako smatra da je to najprije posao Plenkovića i njegove Vlade, te da čeka da oni predlože novo ime ili produljenje mandata. No, kada je u pitanju imenovanje načelnika Glavnog stožera, Milanović drži da to jest u njegovoj punoj ingerenciji, te da on tu ima “neke svoje ideje”. Ustvrdio je kako sve mora biti kompromis, no kako ta osoba sigurno ne može biti netko tko ne ispunjava cijeli niz egzaktnih uvjeta.
VIDEO Krstičević, Šundov i Križanec o padu vojnog helikoptera kod Zlarina
Visoka očekivanja
Večernjem listu tada je iz Milanovićeva kruga potvrđeno da su postavljeni visoki kriteriji, to mora biti osoba s visokom stručnom spremom, poželjno i s magisterijem i doktoratom, koja je bila sudionik Domovinskog rata i koja je završila ratnu školu u zemlji ili inozemstvu, a najbolje u SAD-u. Jedan od kriterija je i da ima i iskustvo rada u Glavnom stožeru OSRH i Ministarstvu obrane, “odnosno da zna način kako radi i Glavni stožer i resorno ministarstvo, te da odlično govori engleski jezik”. Novoizabranom predsjedniku bitno je i da ima “iskustvo u zapovijedanju, ali i da nema nikakvih sumnji da je kandidat na bilo koji način koketirao s politikom jer to ne bi imalo nikakvog smisla”.
U vojnim krugovima prema tim kriterijima lako su prepoznali “fotorobot” osobe koja najviše odgovara tim kriterijima, a to je viceadmiral Robert Hranj, trenutačni direktor Glavnog stožera OS RH. Hranj je rođen u Varaždinu prije 58 godina, završio je vojnu akademiju, smjer pomorstvo, a onda i Mornaričku ratnu školu u New Portu u SAD-u. Bio je naš prvi vojni izaslanik u SAD-u od 1994. do 1998., te je bio zadužen za niz zadataka vezanih u NATO i uključivanje Hrvatske u Partnerstvo za mir, što je radio na razini MORH-a. Ima još istaknutih poslova iz vojne diplomacije, bio je zamjenik vojnog predstavnika za NATO u vojnom predstavništvu RH pri NATO-u i EU u Bruxellesu od 2009. do 2012., a zapovjednik HRM-a bio je od studenog 2012. do siječnja 2015.
Hranj je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, te američkim odlikovanjem Legion of Merit. Hranja smatraju jednim od najškolovanijih visokih časnika u Hrvatskoj vojsci i on već mjesecima figurira kao potencijalni kandidat za nasljednika Šundova.
Jednako kao i Hranj, za potencijalnog novog načelnika Glavnog stožera OSRH spominje se i general-pukovnik Drago Matanović, sada zamjenik načelnika Šundova. Između Hranja i Matanovića, dakle, i prije predsjedničkih izbora odvijalo se svojevrsno pripetavanje i oni su spominjani kao najozbiljniji kandidati za tu funkciju. Matanović je dvije godine mlađi od Hranja, bio je dragovoljac u MUP-u u ožujku 1991., nakon što je u rat krenuo i njegov mlađi brat Predrag, koji je kao zapovjednik poginuo 1995. u operaciji Oluja tijekom oslobađanja Petrinje.
Po prelasku u ZNG Matanović je u svibnju 1991. postao zapovjednik bojne u 2. gardijskoj brigadi, a 1992. unaprijeđen je u čin pukovnika i do sredine 1994. zapovijeda 2. Gbr. Nastavlja raditi u Glavnom stožeru, a 1995. dobiva čin brigadira. Potom prolazi razne dužnosti vezane uz bojevu spremnost i zapovjedništvo za obuku, gdje postaje i načelnik. Matanović postaje načelnik uprave za obuku i školstvo 2003. i biva promaknut u čin brigadnog generala. Poslije postaje i načelnik uprave za operativne poslove i obuku, a radi i u inspektoratu obrane. Matanović je 2016. promaknut u čin generala bojnika i postao zamjenik načelnika GS OSRH.
Tijekom dogovora oko novog načelnika Hranj je slovio kao osoba koja ima određenu prednost, pa čak i kod premijera Plenkovića, dok je Matanović bio favorit Kolinde Grabar-Kitarović. U MORH-u su dvojili i često isticali da savršenstva nema, a da bi savršena osoba bila ona koja bi imala zajedničke karakteristike i odlike Hranja i Matanovića.
Hranju se predbacivalo da je pomalo “svilen”, u prijevodu možda i premiran i čovjek koji ne trči za svojim ambicijama, te da stoga možda i manje poznaje HV u “u dubinu”, dok se za Matanovića tvrdilo da poznaje zapovjednu strukturu HV-a u dubinu, da je “vojničkiji”, ali da je tanji od Hranja kada je riječ o stupnju obrazovanosti, a posebno mu se predbacivalo što ni do sada nije savladao potrebnu razinu znanja engleskog jezika.
Njhovo vrijeme tek dolazi
Naš izvor blizak novoizabranom predsjedniku Milanoviću kaže kako Matanović sigurno neće biti njegov izbor za načelnika Glavnog stožera, a osnovnu primjedbu izgleda da treba tražiti u onom dijelu kriterija u kojem se spominje “koketiranje s politikom”. Naime, Matanović je, prema informacijama koje su došle i do novog predsjednika države, imao aktivniju ulogu u podršci Kolindi Grabar-Kitarović, a teško da Milanović kao vrhovni zapovjednik može blagonaklono gledati na takve informacije.
S druge strane, isti izvor za Hranja kaže kako je on svakako kandidat koji zadovoljava sve visoke kriterije koje je Zoran Milanović postavio i koje će tražiti kod odabira novog načelnika Glavnog stožera. Uz Matanovića i Hranja u razgovorima za potencijalnog kandidata za nasljednika Šundova, kako neslužbeno doznajemo, spominjala su se još dva generala kao “dobar materijal” za načelnika, a to su zapovjednik kopnene vojske general-bojnik Siniša Jurković, te njegov zamjenik general-bojnik Boris Šerić.
Obojica se smatraju nekim od najperspektivnijih hrvatskih generala, drže to i u krugu novoizabranog predsjednika, no čini se da njihov trenutak da postanu načelnici još nije došao, jer kako je riječ o 51-godišnjacima, zapravo bi bila velika šteta “potrošiti” ih u četverogodišnjem mandatu načelnika GS OSRH. Načelnici, naime, to mogu biti u samo jednom mandatu, nakon čega obično slijedi umirovljenje, pa se procjenjuje da bi bila velika šteta te časnike koji su se školovali i u zemlji i u SAD-u, poslati 2024. u mirovinu kao 55-godišnjake u naponu snage.
Eto panike čim netko spomene struku ispred podobnosti. Ako si dobar i poslušan borac ne mora značiti da si dovoljno obrazovan biti gradonačelnik ili župan .Mislim da nastupa era struke sa Milanovićem .