Srušite mu to i kaznite ga ako je prekršio zakon, poručio je predsjednik Zoran Milanović danas iz Gline, osvrćući se na devastaciju obale u uvali Vruja, koja se inače povezuje sa Stipom Latkovićem, jednim od donatora Milanovićeve kampanje.
Festival bespravne gradnje nazvao je balvan-revolucijom.
– Iza svega ovoga stoje deseci odobrenja i suglasnosti koje su dale županije, općine i tijela kojima na čelu stoje HDZ-ovci. Koja je to usluga koju predsjednik Republike može ponuditi nekome tko mu je transparentno donirao? Nikakva. Dapače, samo se otkriva. Samo se dovodi u vezu sa mnom, a od toga može imati štete. Ako je to tamo protupravno, neka mu to sruše – poručio je Milanović iz Gline, gdje je sudjelovao na predstavljanju projekta "Dugoročna razvojna vizija za Baniju".
– Bilo kakvim balvan-revolucijama ili novim oblicima "šatorašenja" nećemo riješiti ništa. Privatna imovina je privatna. Nije apsolutna. Ja osobno nemam veliku privatnu imovinu, ni nekretninsku ni neku drugu, ali privatna imovina jedan je od temelja liberalnog demokratskog društva. To treba poštivati, a one koji krše pravila kazniti. 'Ajde da vidimo utjecaj predsjednika. Srušite to. Ni iz džepa ni u džep. Ja mislim da je u njegovu poslu to jedan mali promil. To će uzeti neki HDZ-ovac ili strani investitor. To će biti neki boutique hotel. Fućka se meni za to – komentirao je Milanović.
– O ljudima koji nemaju mogućnosti izražavanja nego moraju nositi majice, imam svoje mišljenje. To je balvan-revolucija, hajdučka pravda – dodao je.
Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića koji ga je nazvao borcem za pravosuđe s dvostrukim kriterijima, kazao je:
– Ne znam, valjda je stažirao u Slobodnom tjedniku prije 20 godina. To je onaj udbaško-kosovski projekt o kojem puno zna. Ne znam na što je mislio govoreći o dvostrukim kriterijima. Ja nemam nikakav utjecaj na pravosuđe. Ja sam govorio o HDZ-ovu pravosuđu. Premijer je spomenuo neki slučaj za koji ja ne znam. Ja se pitam koja je to vrsta manipulacije.
O cijepljenju
Osvrnuo se na ideju vezivanja potpora gospodarstvenicima i cijepljenja kako bi se potaknula veća procijepljenost i kritike da je riječ o diskriminirajućoj mjeri.
– Da smo postupali onako kako sam predlagao i zapomagao, da je Sabor donio sve ove odluke koje duboko zadiru u privatnost dvotrećinskom većinom – a nije – sada bi situacija bila lakša. Ta podrška postojala je prije godinu dana, sada je pitanje. Nisam to govorio u veljači, ožujku i travnju 2020. da bih napakostio Vladi, nego predviđajući stanje u kojem će se ići sve dublje u zadiranje prava. Bit će sudskih tužbi, a to je nepotrebno. Ovo je od početka krivo tretirano – kazao je Milanović.
Upitan smije li se ići uopće tim smjerom, odgovorio je da neke stvari treba rješavati na silu, ali da su ovo stvari koje treba riješiti razgovorom.
– Lako je maknuti ručnike s plaže. Prije toga treba govoriti, nagovarati pa i priprijetiti. Ovakve radikalne odluke izazivaju nezadovoljstvo. To je trebalo sve predvidjeti. Sad su nastali problemi. Smije li zakonodavac to napraviti? Ne znam. Onaj tko misli da ima štete tužit će poslodavca – kazao je pa ponovio da ljude treba potaknuti na cijepljenje nagovaranjem.
– Ne kažem da Vlada to ne radi, ali pravni okvir i birokratska procedura su važni. Ona ljudima daju jednu vrstu sigurnosti. Tu su rađeni propusti jer je Vlada mislila da će dobiti palac dolje na početku za restriktivne mjere koje su tada bile potrebne. Sad smo došli do toga da imamo rješenje na koje pola ljudi ne pristaje, a cjepivo je rješenje. Ono štiti one koji su se cijepili. Ozbiljne zemlje su procijepile s dvije doze 65 posto odrasle populacije – rekao je.
Na pitanje kako je moguće da se poslodavcima u privatnom sektoru prijeti tom mjerom dok to istodobno neće vrijediti i za zaposlene u državnom sektoru, odgovora:
– To pitajte Plenkošenka. Ja sam rekao da je problem u temeljima.
On kao da je došao u posjet iz druge države pa se ne želi miješati. I svi oni tako. Nitko za ništa nije nadležan.