Lideri osam država članica hrvatsko-slovenske regionalne diplomatske inicijative Proces Brdo – Brijuni sastali su se jučer u Tivtu u Crnoj Gori, a predsjednik Zoran Milanović, koji je sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar i supredsjedatelj inicijative, poručio je na konferenciji za novinare nakon summita da Crna Gora Hrvatskoj ne bi trebala dijeliti lekcije o Jasenovcu. Kako pišu Vijesti iz Podgorice, Milanović je kazao da ne zna što je to trebalo crnogorskom parlamentu i "toj tankoj većini, za koju znamo kako je nastala" i u kojoj je "polovica onih koji su za to digli ruku, a zapravo su protiv toga". Milanović se, naravno, referirao na rezoluciju o genocidu u Jasenovcu što ju je crnogorski parlament, na poticaj Beograda, donio u lipnju, a u tom su trenutku kraj njega pred novinarima stajali crnogorski predsjednik Jakov Milatović i slovenska predsjednica Pirc Musar. Milanović je naglasio i da je Hrvatska sljedbenica antifašizma, a ne NDH, dodavši da je u pitanju primjer kako se ne treba miješati u unutarnje stvari susjeda i da se ni on neće miješati u unutarnje stvari Crne Gore i odnos Crne Gore sa Srbijom.
Proces Brdo – Brijuni pokrenuo je bivši slovenski premijer Borut Pahor s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor još 2010. godine, nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma, kada se inicijativa zvala Proces Brdo. Pahor je želio iskoristiti hrvatsko-slovenski arbitražni dogovor kao primjer da je moguće riješiti bilateralne sporove, ali to se pokazalo nerealnim. Inicijativa je počivala na ideji da će regionalna suradnja ubrzati približavanje cijele regije Europskoj uniji. I to se, međutim, pokazalo nerealnim. Hrvatska je i danas posljednja zemlja regije koja se sada već davne 2013. pridružila Uniji, tako da nijedna članica inicijative – uz Hrvatsku i Sloveniju to su još Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija – još nije ostvarila svoje europske ambicije, što svjedoči ne samo o neuspjehu inicijative, nego ponajprije o zastoju u politici proširenja Unije. Zapadnobalkanske kandidatkinje u različitim su fazama približavanja, ali nijedna još nije pri kraju tog procesa. Najviše je napredovala Crna Gora, koja će se vjerojatno i prva pridružiti Uniji, iako nije jasno kada, a iza nje je Srbija. BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata, a Sjeverna Makedonija već je nekoliko godina žrtva bugarske blokade zbog statusa bugarske manjine, i to nakon višedesetljetne blokade Grčke zbog imena. Albanija, koja se u procesu pridruživanja nedavno odvojila od Makedonije, uskoro bi trebala otvoriti prvi klaster u pristupnim pregovorima. Kosovo je jedina zemlja u regiji koja još nema kandidatski status, pri čemu valja imati na umu da čak pet članica EU još nije priznalo kosovsku neovisnost. Budućnost europske politike proširenja krajnje je neizvjesna, kako zbog nazadovanja većine kandidatkinja u ispunjavanju kriterija, tako i zbog nezainteresiranosti vodećih članica EU za proširenje.
Za razliku od slovenske predsjednice i supredsjedateljice, koja će nakon Tivta sudjelovati i na današnjem summitu Ukrajina – Jugoistočna Europa u Dubrovniku, gdje će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i premijerom Plenkovićem i podržati ukrajinsku neovisnost i suverenost, predsjednik Milanović ne dolazi na summit u Dubrovniku, na koji i nije pozvan. Hrvatski predsjednik tako ostaje jedan od rijetkih europskih čelnika koji se nakon početka ruske invazije nije sastao sa Zelenskim niti je posjetio Ukrajinu.
GALERIJA Pogledajte tajanstveni brod koji je usidrio kraj Dubrovnika uoči summita: Službeno služi za sport i zabavu
