Tečaj kune prema euru cijelo se ljeto držao oko 7,32-7,34, ali dolazak prve veće količine eura u zemlju uspio ga je u drugoj polovici rujna spustiti prema 7,25, a pritisak na jačanje kune traje već drugi tjedan. Analitičari kažu da tečaj još uvijek ruši konverzija 235 milijuna eura kredita koje je Vlada svojim vezama i kontaktima osigurala javnim poduzećima.
Održavanje stabilnosti
Središnja je banka ponudila bankarima da će otkupiti cijelu svotu za devizne rezerve, ali prvo su se razišli oko cijene pa su komercijalne banke same krenule odrađivati tu transakciju, i to sa smanjenom količinom kuna, jer je HNB preskočio tjednu aukciju novca.
Nakon dva tjedna popustile su i u utorak pristale središnjoj banci prodati 154 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,25 kuna za euro. Time središnja banka nastavlja s politikom održavanja stabilnosti tečaja, slavodobitno je priopćila. Inače, kuna je i u godini najveće financijske krize ostala stabilna, a oscilacije od najniže do najveće vrijednosti bile su samo 5 posto. Usporedbe radi, tečaj eura prema dolaru oscilirao je 20 posto, a valute ostalih tranzicijskih država izgubile su 20-40 posto vrijednosti.
Čim se u zemlji pojavi neka veća količina deviza, zaiskri i u odnosima centralne i komercijalnih banaka, koje žele iskoristiti povoljan trenutak za zaradu. Državna poduzeća grcaju u gubicima i neplaćenim računima pa su se ministri i njihovi financijski savjetnici angažirali na sve strane ne bi li im pomogli da namaknu kapital koji na domaćem tržištu državni proračun bez imalo grižnje savjesti uzima sebi.
MOL je najavio da će Ini dati 100 milijuna eura kredita za vraćanje dugova, a ministar prometa Kalmeta kuca na vrata Europske investicijske banke i EBRD-a za čak pola milijarde eura kako bi nastavio gradnju autocesta do Dubrovnika, Siska i Baranje.
Pogoršanja u naplati
Više od njega traži samo ministar financija – od 750 milijuna do jedne milijarde eura kako bi uspjelo zatvorio proračunsku 2009. i osigurao neku rezervu za tešku 2010. Pad tečaja pogoduje dužnicima, ali ugrožava izvoz, koji je trećinu niži nego lani.
Milijunski krediti javnim poduzećima i HNB ojačali kunu
Tečaj još ruši konverzija 235 milijuna eura kredita koje je Vlada svojim vezama osigurala poduzećima
Komentara 14
Prije turističke sezone kad je deviza falilo Rohatinski je potrošio 5 milijardi dolara iz deviznih rezervi kako Kuna ne bi pala. Sad kad deviza ima dosta ne želi kupovat kunu kako bi održao teča, pa kuna još i jača. Ali neće to dugo, koncem godine dolaze nove rate na naplatu pa će kuna opet nedostajati. Tad će rohatinski opet trošiti rezerve, dok ih ima, al na svu sreću one su prilično male, a onda će domaći proizvođaći konačno profitirati. Politika uništavanja domaće proizvodnje konačno će propast.
bravo zagrebb, jako dobar komentar
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
A čija je to banka HNB? Deklarativno hrvatska, ali ustavne promjene 2008. i one koje sada slijede, ovu centralnu banku oslobađaju svake odgovornosti prema državi Hrvatskoj i Hrvatskom Saboru. HNB više nema nikakve veze sa Hrvatskom državom, osim što koristiti hrvatski novac. HNB polaže račune samo Europskoj Središnjom banci i za njezin račun radi. Zato ne treba čuditi alkemija koju Rohatinski izvodi sa tečajem.