Prijedlog izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, što ga je Most ovaj tjedan uputio u javnu raspravu, loše je odjeknuo u SDP-u.
Orsat Miljenić navodi da će Hrvatska, ako Sabor usvoji ovakav zakon, sigurno plaćati visoke odštete zbog tužbi Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Most predlaže da javno arhivsko gradivo koje sadržava osobne podatke bude dostupno za korištenje 70 godina nakon nastanka, odnosno 20 godina nakon smrti osobe na koju se odnosi. Pod osobne podatke spada rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska i druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život, kaznena djela i prekršaji, piše Novi list.
Rokovi ne bi vrijedili za arhivsko gradivo bivših društveno-političkih organizacija, pravosudnih tijela, tijela unutarnjih poslova i sigurnosno-obavještajnih tijela koje je nastalo do 22. prosinca 1990., koje je dostupno bez ograničenja, 'osim ako su osobni podaci pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda i odnose se na osobe koje nisu bile nositelji javnih dužnosti'.
– U komunizmu su javne dužnosti bile i, primjerice, direktor poduzeća, predsjednik općine, glavni urednik novina... I što ako su tajne službe uhođenjem nekog direktora doznale da je on napravio preljub i stavile to u njegov dosje? Most bi sada htio da podatak da je taj čovjek, prije 30 ili 40 godina, varao suprugu bude dostupan, iako to ne može biti javni interes. Ako bi ovakva odredba i prošla ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, siguran sam da ne bi u Strasbourgu i Hrvatska bi u slučaju tužbi morala plaćati visoke odštete – ističe Miljenić.
>> Treba li se vraćati u prošlost? Bauk: U arhivi je 80 tisuća HDZ-ovih dosjea
>> Božo Petrov: Objavit ćemo sve komunističke dosjee
boje se da ne izidje na vidjelo, da imamo danas onih, koje rovare protiv Hrvatske u trecoj generaciji.